Kad mu u subotu istekne mandat, Boris Vujčić u ponedjeljak će ponovno sjesti u guvernersku stolicu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Rasplet je to višemjesečnih nagađanja oko vodstva središnje banke, a definitivnu potvrdu stari-novi guverner trebao bi dobiti danas na glasovanju u Saboru.

Osim Vujčića, zeleno svjetlo političke većine dobila je i zamjenica guvernera Sandra Švaljek, dok glavni savjetnik Maroje Lang postaje viceguverner. Istovremeno, mandat neće biti produljen Romanu Šubiću, a Slavko Tešija odlazi u mirovinu.

Imenovanje na treći šestogodišnji mandat na čelu HNB-a dosad nije pošlo za rukom nijednom guverneru, a poznavatelji situacije tumače ga ostvarenjem jednog od ključnih vanjsko-političkih ciljeva Hrvatske – ulaska u eurozonu.

Premda je u procesu uvođenja eura povremeno naziralo i iskrenja između Trga Burze i Banskih dvora, evidentno je Vujčić u konačnici uspio osigurati podršku premijera Andreja Plenkovića.

Tome je neminovno, osim tehnički glatko odrađenog procesa zamjene nacionalne valute što je iznimno opsežan posao, težinu donijela međunarodna reputacija koju aktualni guverner ima u europskim institucijama, posebice Europskoj središnjoj banci.

Njezina čelnica, Francuskinja Christine Lagarde, nedavno je na 30. Dubrovačkoj konferenciji vrlo izravno podržala Vujčića. “Nadam se da ću s Borisom nastaviti raditi što je duže moguće. Nije na meni da o tome odlučujem, ali radeći s grupom ljudi, osobito muškaraca, kada imate nekoga dobrog, želite s njim nastaviti”, kazala je Lagarde.

Iako će neki primijetiti da izjava nije slučajna jer je pitanje o reizboru bilo očekivano, bez sumnje je odjeknula u javnosti i političkim krugovima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ćorić ispred Ivanov
U tom kontekstu spominje se i scenarij, pri čemu se mogu povući paralele s karijernim preferencijama premijera, u kojem bi guverner nakon nekog vremena nastavio rad upravo u Frankfurtu.

Unutar Izvršnog vijeća Europske središnje banke mandat istječe četiri od šest članova Izvršnog vijeća, najvišeg ešalona monetarne vlasti uz Lagarde, povrh naravno, Upravnog vijeća u kojem sjede svi guverneri eurozone. Predloži li službeni Zagreb Vujčića kao svog kandidata i, dobije li on podršku u Europi, Hrvatska bi u tom slučaju tražila novog guvernera.

Argumentacija, koja se može čuti, jest da bi takvim raspletom mala zemlja imala dva glasa u vrhuški europske monetarne vlasti, što ne bi bilo zanemarivo. Skeptici, međutim, naglašavaju da je takav scenarij upitan s obzirom na lobističku mašineriju koja prati kadroviranje po europskim institucijama.

Također, može se postaviti i pitanje što bi to značili “hrvatski glasovi” u Frankfurtu s obzirom na (proklamiranu) neovisnost monetarne politike u sklopu koje se odluke donose ovisno o interesima eurozone u cjelini, a ne partikularnih država članica. Primjerice, upravo se zbog toga rezultati glasovanja o monetarnoj politici ne objavljuju javno, baš da se spriječe mogući pritisci na nacionalne guvernere.

Takav rasplet donio bi, potencijalno, zanimljive rošade u Hrvatskoj. Među imenima kojima se spekulirao kao mogućim nasljednicima, spominjali su se “uobičajeni” kandidati; aktualni viceguverner za superviziju Tomislav Ćorić i savjetnik Vlade Zvonimir Savić, oba bliska suradnika premijera Andreja Plenkovića, kao i ugledna profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov. Među njima najviše izgleda za budućeg guvernera upućeni daju Ćoriću.

Lang Vujčićev izbor
Kako bilo, Vujčićev izbor na čelo Hrvatske narodne banke ovog puta prate puno manje kontroverze nego u ljeto 2018. godine. Osim Sandre Švaljek, činjenica da je predložen i Maroje Lang, cijenjeni stručnjak koji je karijeru započeo 1997. godine u HNB-u i koji godinama slovi kao jedan od najbližih suradnika Borisa Vujčića (bio mu je mentor na magisteriju), ilustrira da je ovog puta guverner sam birao svoj tim. Podsjetimo, pod krinkom veće transparentnosti nad središnjom bankom posljednje desetljeće znatno je ojačao utjecaj politike koja je guverneru instalirala najbliže suradnike.

Odlaskom Tešije u mirovinu, upravljanje poslovima sukcesije i deviznog poslovanja zasad ostaje ispražnjeno. Neuspjeh Romana Šubića u osvajanju novog mandata nije dobio službeno objašnjenje. Valja podsjetiti da je pod njegovom ingerencijom uspješno odrađen posao sanacije i prodaje posrnulog Sberbanka Hrvatskoj poštanskoj banci što je spriječilo veće potrese na bankarskom tržištu 2022.

Za pretpostaviti je, međutim, da je podršku istopila epizoda kupnje vile u Zagrebu od agencije za naplatu potraživanja, ispod tržišne cijene. Premda njegov sektor statistike i sanacije kreditnih institucija ostaje ispražnjen, otvoreno je hoće li ga preuzeti Lang. Sabor imenuje viceguvernere, no guverner je u konačnici taj koji će donosi konačnu odluku o njihovoj ingerenciji.