Prosječna cijena četvornog metra prodanog novog stana prošle godine bila je 2,7 posto viša nego u 2022. Svi koji su lani kupovali novi stan u prosjeku su za kvadratni metar morali izdvojiti 2246 eura – 58 eura više nego u 2022., objavio je Državni zavod za statistiku.

Dakle, vlasništvo nad 60 četvornih metara stajalo ih je gotovo 135 tisuća eura. Rast cijena nekretnina proteklih je godina iznimno velik, pokazuje statistika. Samo posljednjih deset, od 2013. do kraja 2023., prosječni četvorni metar novog stana skuplji je 62,28 posto.

Međutim, većina tog rasta ostvarena je proteklih pet godina u kojima su prosječni “kvadrati” rasli gotovo 50 posto (47,56 posto, s 1522 eura na 2246 eura).

Više prodanih stanova
Statistika pokazuje da je, u odnosu na 2022., rastao broj prodanih novih stanova, pa time i površina. Prošle ih je godine prodano ukupno 4370, njih 460 više nego godinu ranije. Lani je usporio rast troškova građenja i dobit izvođača na četiri posto (1409 eura po četvornom metru), nakon rekordne 2022. kada su ti troškovi skočili čak 22 posto.

Ova statistika ne pokazuje cijene po gradovima, ili regijama Hrvatske, pa doznajemo samo kako su se cijene kretale u glavnom gradu i ostatku Hrvatske. Ispada da su cijene najviše rasle baš u glavnom gradu – 4,1 posto u odnosu na 2,7 posto na državnoj razini. U “ostalim naseljima” prosječna cijena prodanog novog stana rasla je 3,7 posto.

U cijeloj prošloj godini tržište nekretnina i građevinska industrija u Hrvatskoj, za razliku od dobrog dijela Europe, bilježi uglavnom pozitivne trendove. Osim rasta cijena, povećan je i obujam građevinskih radova (6,5 posto).

Ipak, pao je vrlo važan pokazatelj održivosti rasta cijena – onaj o broju kupoprodajnih ugovora. Lani su građani kupili 733 nekretnine manje nego godinu ranije (ukupno 136.590), a kupoprodaja je najviše pala u glavnom gradu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poznavatelji tržišta kažu da će pad prometa nekretnina, nakon lanjskih 8 posto, vjerojatno biti nastavljen i ove godine. Na “pregrijanost” tržišta, na kojem si građani sve teže mogu priuštiti kupovinu stana ili kuće, slabo je u Hrvatskoj utjecala politika dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke.

Kako piše Hrvatska udruga banaka (HUB), u nedavno objavljenim Pregledima, pritisak na rast kamatnih stopa u Hrvatskoj je bio vrlo blag. “U Hrvatskoj se kamatni prijenos najmanje osjetio na kreditima kućanstvima, osobito na stambenim kreditima gdje je svega oko četvrtine porasta kamatnih stopa ECB-a preneseno na kamatne stope na kredite.

Tome je pridonio i sporiji rast kamatnih stopa na oročene depozite kućanstava (oko 2 postotna boda)”, ističu. Kamatne stope na nove stambene kredite tako su stabilizirane na ispod 4 posto, a ukupno povećanje u nešto više od godinu i pol dana (travanj 2022. do siječnja 2024.) iznosilo je 1,45 postotna boda.

Kako ohladiti tržište
Očekivana ECB-ova politika teško da će biti hladan tuš za tržište nekretnina jer se ide prema zadržavanju kamatnih stopa, a onda i njihovom postupnom popuštanju.

Teško, dakle, da će ta politika utjecati na pad cijena nekretnina. Jedina značajna korekcija mogla bi doći zbog jačeg pada potražnje, a ona je s obzirom na očekivani rast plaća i smirivanje inflacije, slabo moguća.

Građani, posebno mladi, koji si nekretnine teško mogu priuštiti, računati mogu jedino na pametnije stambene politike. Takve, u vidu Nacionalnog plana stambene politike čiji je cilj trebao biti priuštivo stanovanje, trebale su biti donesene do kraja godine, no ipak nisu. Donosit će ih, vjerojatno, neka nova Vlada.