Ministar financija Marko Primorac izjavio je u petak da se očekuje nastavak ublažavanja inflatornih pritisaka, da je vrlo izvjesno kako će Vlada dodatno revidirati svoje projekcije rasta BDP-a, a da je porez na nekretnine vrlo osjetljivo političko pitanje te da ga neće biti u mandatu ove Vlade.

“Očekujemo nastavak ublažavanja inflatornih pritisaka i u idućem razdoblju, a da će prosjek inflacije na godišnjoj razini biti nešto veći od europskog prosjeka, ali ne toliko zabrinjavajuć”, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u svibnju stopa inflacije iznosila 7,9 posto u odnosu na svibanj 2022. godinu, dok je u odnosu na mjesec ranije bila 0,5 posto. To predstavlja usporavanje inflacije šesti mjesec zaredom te njenu najnižu stopu od ožujka lani.

Primorac je rekao da je slabljenje inflacije u skladu s očekivanjima, a tome su doprinijele i mjere Vlade, posebno u kontekstu ograničavanja cijena električne energije, kao i utjecaja na tržište ostalih energenata, koji praktički predstavljaju input za proizvodnju ostalih dobara, pa se na taj način reflektiraju i na cijene drugih proizvoda.

Vrlo je izvjesno da će Vlada dodatno revidirati projekcije rasta BDP-a

Kada je riječ o rastu BDP-a u prvom kvartalu za 2,8 posto, Primorac je rekao da je taj rast čak i nešto iznad očekivanja. Vlada trenutno projicira rast hrvatskog gospodarstva u 2023. za 2,2 posto, međutim s obzirom na prvi kvartal i uz očekivanja dobre turističke sezone i drugi i treći kvartal bi također trebali biti “dobri”, pa je vrlo izvjesno kako će Vlada dodatno revidirati svoje projekcije na više, rekao je Primorac.

Na pitanje novinara može li se očekivati rast BDP-a u ovoj godini iznad tri posto, Primorac je rekao da “nisu sigurni” u ovom trenutku te da je situacija još uvijek neizvjesna.

Stopa inflacije se smanjuje

Filipović: Ograničenjem cijena energenata Vlada je omogućila neometano funkcioniranje gospodarstva

No, ponovio je da su izgledi dobri, u kontekstu i vrlo povoljnih najava turističke sezone, očekivanih investicija, pa tako i onih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i ubrzavanja procesa obnove nakon potresa, koje će također potaknuti potražnju i rast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Njemačka, značajan hrvatski vanjskotrgovinski partner i tržište s kojeg dolaze brojni turisti, ušla je u tehničku recesiju, no Primorac ne očekuje značajan utjecaj tih vijesti.

“Nije to smanjenje gospodarskog rasta u Njemačkoj toliko zabrinjavajuće i toliko veliko, ali svakako da sve te informacije bude jedan dodatan oprez”, izjavio je ministar financija.

Poreza na nekretnine definitivno neće biti u ovom mandatu

S obzirom da su mnogi suglasni da je porez na nekretnine dobra ideja, što uostalom smatra i sam ministar, novinari su ga pitali zašto se on ne uvodi. Primorac je rekao da je porez na nekretnine vrlo osjetljivo političko pitanje i da definitvno neće biti uveden u mandatu ove Vlade, s obzirom da je bitno poštivati ono što stoji u programu Vlade, u kojem ga nema.

Većina zemalja Europske unije ima taj porez, napomenuo je Primorac, no i dodao da još ne postoji jasan konsenzus o tome na koji način bi on trebao biti obračunavan i što bi trebala biti porezna osnovica.

Ocijenio je da je porez na nekretnine instrument koji bi jedinicama lokalne samouprave “upotpunio cijeli paket” koji imaju na raspolaganju i dodatno im povećao autonomiju.

Rekao je i da taj porez nije lako uvesti, s obzirom na preduvjete poput sređivanja dokumentacije i zemljišnih knjiga. “Ako ikad bude donesena odluka da se taj porez uvede, trebat će obaviti sve predradnje, a to zahtijeva određeno vrijeme”, kazao je Primorac, napomenuvši da te pripreme mogu trajati i nekoliko godina, pa je pošteno uvođenje poreza najaviti na vrijeme.

S obzirom da porez na nekretnine izaziva velik interes javnosti i na nekoliko pokušaja da se uvede, Primorac smatra da su za njegovo uvođenje potrebni i široki konsenzus i široka javna rasprava.

“Ukoliko bude prostora i ‘plodnog tla’ da se tako nešto učini, to je potrebno jako dobro iskomunicirati i pojasniti građanima o čemu se radi”, dodao je.