Uz vrlo visoke stope inflacije i povijesno snažan zaokret globalne monetarne politike, investitori u sektoru financijskih usluga u 2022. praktično su ostali bez zaklona od knjiženja financijskih gubitaka, neovisno o njihovu profilu rizičnosti. Takvo okruženje negativno se odrazilo na vrednovanja svih klasa financijske imovine, od državnih obveznica investicijskog rejtinga kao najsigurnije, pa sve do špekulativnih, poput tzv. growth kompanija i kriptovaluta. To su neki od glavnih naglasaka najnovijeg izdanja Hanfina Makroprudencijalnog skenera rizika, a u tu sliku uklapaju se i domaći mirovinski fondovi.

Spuštanje kamatnjaka

Sve tri kategorije fondova drugog stupa zabilježile su lani negativan predznak prinosa; Mirex za kategoriju A (najmlađi članovi) pao je za 4,12%, za članstvom najbrojniju kategoriju B pao je 5,04%, a za C je pad iznosio 5,25%. Time je prošla godina rezultatski bila druga najgora u dva desetljeća njihova rada (lošiji ishod zabilježen je tek 2008.). A premda su prva dva mjeseca ove godine protekla u znaku pozitivnih Mirexa za A i B kategoriju (+3,61 i +2,04%) u pogledu nastavka godine u društvima za upravljanje tim fondovima su oprezni. Zasad je teško procijeniti potencijalne utjecaje na gospodarstvo i odluke monetarnih vlasti nakon šoka koji su na tržištima sredinom ovog mjeseca izazvale najprije vijesti o problemima nekoliko regionalnih banaka u SAD-u, a potom i Credit Suiss banke. Zbog mogućeg utjecaja na usporavanje gospodarstva, centralne banke mogle bi prestati podizati kamatne stope ranije od očekivanja, a zbog svega se aktualizirala i mogućnost ranijeg početka spuštanja referentnih kamatnjaka.

U svakom slučaju, na recentna događanja snažno su reagirala tržišta obveznica. Pojačana potražnja rezultirala je padom prinosa, tj. rastom njihovih cijena obveznica. Istodobno je došlo do korekcije dioničkih tržišta, čime su se povrati od početka godine do kraja prošlog tjedna u slučaju indeksa S&P500 i europskog STOXX Europe 600 svedeni nešto ispod 3%. Na hrvatskom i slovenskom tržištu u tom razdoblju indeksi stoje nešto bolje (rast za 12 odnosno 13%). U Hrvatskoj se kretanja u sektoru financijskih usluga, pa tako i mirovinskih fondova, već duže sagledavaju i kroz prizmu utjecaja uvođenja eura.

U redovima menadžera mirovinskih fondova efekt uvođenja eura ocjenjuju stabilizirajućim jer su time praktički nestali eventualni deprecijacijski pritisci na kunu koji su karakteristični u okruženju kakvo je bilo tijekom cijele 2022. Ulazak u eurozonu i u Schengen pridonio je, uz ostalo, i značajnim poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske, i to upravo u trenucima najveće neizvjesnosti i kolebljivosti na tržištima. Time je, kažu, u značajnoj mjeri ublažen rast premije na rizik u takvom tržišnom okruženju, naročito u usporedbi s nekim drugim zemljama u okruženju.

Povećani kratkoročni rizici

Istodobno, u Hanfinu Skeneru rizika podcrtava se da se uz prevladavajuće pozitivne utjecaje eura povećavaju sistemski rizici kratkoročne prirode jer raste osjetljivost domaćeg tržišta kapitala na iznenadne inozemne šokove, koja proizlazi iz povećane integriranosti s inozemnim tržištima.

Isto tako, iako je iza mirovinskih fondova nepovoljna godina, a dosta neizvjesnim čini se i nastavak ove, njihov horizont je dugoročan. Tako u redovima društava za upravljanje ističu i da je prosječan član kategorije B od 2002. uz prosječnu hrvatsku plaću tijekom tog razdoblja dosad uplatio 96.533 kune, a da na kraju 2022. na računu ima 150.165 kuna. U minusu mogu biti samo oni koji su u drugi stup ušli primjerice lani, ali već oni koji su barem pet godina u sustavu nemaju na računu manje od uplaćenog. Ipak, od onih koji odlaze u mirovinu, zasad ih samo 30% bira kombiniranu mirovinu; većina ih se još odlučuje za povratak u prvi stup.