O rastu cijena nekretnina u Hrvatskoj u N1 Newsroomu govorila je stručnjakinja za nakretnine Vedrana Likan.

Na tržištu nekretnina vlada nered. Cijene rastu neprestano. Stručnjakinja kaže: “Nekoliko je faktora koji utječu. Naši su trendovi nešto drugačiji nego u ostatku Europe zbog ulaska u eurozonu i Schengen. Time smo generirali dodatni interes stranaca, dakle danas svaki treći ključ u Hrvatskoj kupuje stranac. Isto tako, potaknuli smo i domaće ljude koji imaju akumuliranu štrednju da ju stave u nekretnine. Najviše volimo investirati u cigle, u nekretnine. Bilo je za očekivati da će se, uz ionako nedovoljnu ponudu koja je dodatno produbljena potresima, akumulirati potražnja stranog tržišta i domaćih kupaca naspram nedovoljno nove gradnje, te utjecati na dinamiku prodaje i pritisnuti cijene prema gore”.

Na pitanje o otme tko sada kupuje stanove i kuće: “Razlozi za kupnju stana su egzistencijalna potreba poput zasnivanja obitelji ili odlaska od roditelja, a drugi su investicijski razlozi. Vidimo povećani interes u oba segmenta. Kad je riječ o egzistencijalnoj potrebi, naš najveći dio stanovništva je u srednjem društvenom sloju koji se susreće s problemom nepriuštivosti stanova. Drugi žele oplemeniti svoj novac, a s današnjim prinosima koji su na razini oko 6 do 7 posto, stambene nekretnine su dobar investicijski prostor. Tu vidimo dodatnu agilnost onih koji kupuju za gotovi novac – skoro 60% transakcija se realiziralo gotovinom”. Objasnila je i izvor tog gotovog novca: “Često govorimo da je to prljav novac, ali treba uzeti u obzir da imamo vrlo snažnu rentijersku eknomiju. Veliki dio tog novca je akumuliran kroz najmove u turizmu. Isto tako, hrvatsko gospodarstvo je sve uspješnije. Imamo sve više uspješnih poslovnih ljudi koji svoj novac žele investirati u nekretnine, osim što ga reinvestiraju u biznis”.

Kreće obnova

Mijenja se prometna regulacija oko velike zagrebačke bolnice, ovo su nova pravila

porast cijena

Vlasnik agencije za nekretnine: Sad je pravi trenutak za kupnju nekretnine. Za 5,6 godina cijene će biti više

“Ključno pitanje u RH je nepravednost raspoređivanja poreznih opterećenja. Kod nas je rad izuetno opterećen, u samom smo vrhu Europe. Mi u prosjeku kažemo da svatko od nas radi za još jednu plaću s obzirom na poreze i doprinose. S druge strane, dominantni udioničar u našem BDP-u je turizam – čak 25%, a unutar toga više od 60, čak i 70% udjela ima privatni smještaj. U svakom smislu rentijeri su izrazito povlašteni. Nemamo poreza na nekretnine. Mi smo u europskom, ako ne i u svjetskom vrhu po bogatstvu po vlasništvu nad nekretninama. Gotovo svatko kod nas u Hrvatskoj ima neki komadić nasljedstva ili neku nekretninu na svoje ime. Istovremeno smatramo nekretninu pravom, ali ne i odgovornošću. Nitko do danas nažalost nije iskoristio podatke popisa stanovništva da vidi koliko bi bilo koja stopa poreza na nekretnine imala reperkusije za lokalni budžet, ali i za lokalni proračun ako bi se treća i svaka sljedeća nekretnina oporezivala. Imamo enormno bogatstvo koje se ne oporezuje. S druge strane imamo studente, znanstvene novake i slično, koji si ne mogu priuštiti kupnju stana, a najam nije kontroliran. Bilo koji najmodavac vas može izbaciti jer eto, dolazi sezona”.

Smatra da je porez na nekretnine nužan. Ističe i velik problem stanova koji nisu aktivni, odnosno nitko ih ne upotrebljava, dok istovremeno nema dovoljno stanova za najam i kupovinu. Isto tako i država i gradovi imaju stanove u svom vlasništvu, a stručnjakinja upozorava da bi ih trebalo staviti u funkciju. “Ovdje ne zagovaram prodaju, postoji puno načina na koje se nekretnine mogu aktivirati”, zaključuje.