‘Sada smo tvrtka budućnosti, a 2023. je godina velikih ambicija’

Autor: Darko Bičak , 21. siječanj 2023. u 09:01
Dragan Marčinko, direktor HŽ Carga/Robert Anic/PIXSELL

Dragan Marčinko, predsjednik Uprave HŽ Carga o novoj eri nakon svih riješenih problema.

Iako je željeznička infrastruktura u Hrvatskoj na niskim granama, a osim u prigradskom prometu u Zagrebu nema niti značajnijeg broja putnika u vlakovima, prijevoz robe konstantno raste.

Kakva je trenutačno situacija s cargo prometom u Hrvatskoj i EU, u kakvoj poziciji je najveći hrvatski javni prijevoznik u tom segmentu te što im donosi nedavna nagodba s Vladom, govori Dragan Marčinko, predsjednik Uprave HŽ Carga.

Nije tajna da je HŽ Cargo već duže u problemima. Koliko je ta kriza trenutačno duboka?
Kriza je prevladana. U posljednje dvije godine učinili smo velik iskorak prema stabilizaciji poslovanja te proveli restrukturiranje, a s nedavno potpisanom Nagodbom s državom okrećemo novu stranicu i fokusirani smo na budućnost.

Iznova dokazujemo da HŽ Cargo ima tržišno opravdanje i održivu perspektivu. Naime, danas je to doista druga tvrtka u odnosu na onu prije dvije, pet ili deset godina. U 2022. godini konačno smo riješili status Ličke pruge i prijevoza tereta prema dalmatinskim lukama, što je značajno opterećivalo ukupno poslovanje.

Izvansudskim nagodbama riješen je najveći dio sudskih sporova pa su značajno smanjeni odvjetnički troškovi. Vratili smo povjerenje kupaca i dodatno ojačali suradnju s najvećim partnerima. Napredak se reflektira i u brojkama. Uspoređujući podatke za 11 mjeseci 2022. s istim razdobljem 2020. godine, bilježimo rast prihoda od prijevoza za 14 posto. EBITDA za 11 mjeseci 2022. iznosila je 4,3 milijuna eura, što je povećanje za 175 posto u odnosu na 2020. godinu.

30

posto povećana je produktivnost radnika HŽ Carga u posljednje dvije godine

Produktivnost radnika povećana je za oko 30 posto, a krajem prošle godine povećali smo i plaće u prosjeku za 10 posto jer smo svjesni s kakvim se financijskim opterećenjima danas susreću naši radnici. Svjesni smo da živimo u vremenu velikih tehnoloških promjena pa HŽ Cargo prosječno godišnje investira oko 6,5 milijuna eura, a plan investicija za 2023. godinu puno je ambiciozniji.

Svima su bili poznati problemi s kojima se suočavao HŽ Cargo. Društvo je godinama propadalo, gubilo tržišni udio i generiralo velike gubitke. Ipak unatoč svim strukturnim i povijesnim izazovima – pandemiji, inflaciji i aktualnom ratu u Ukrajini – HŽ Cargo čitavo vrijeme predstavlja okosnicu željezničkog teretnog prijevoza u RH, a to će nastavljati činiti i u budućnosti.

Što znači nedavna nagodba s državom oko restrukturiranja?
Osigurali smo budućnost tvrtke. Više puta sam naglašavao da je za pravu održivost poslovanja, dugoročnu solventnost i perspektivu nužno najprije riješiti utege za društvo iz prošlosti, pravni prijepor koji je do sada onemogućavao ozbiljno restrukturiranje.

Nagodbom s državom koja nam je i jedini vlasnik, okončali smo dugotrajne pregovore s nadležnim ministarstvom, u suradnji s DORH-om, Ministarstvom financija i državne imovine te konačno riješili 16 godina staru nepravdu koja je učinjena HŽ Cargu, kada je netom prije liberalizacije HŽ Cargo ostavljen bez dostatnog temeljnog kapitala, s voznim parkom starim više od 30 godina i s obvezom podmirivanja troškova proizašlih iz podjele HŽ – Hrvatskih željeznica d.d.

Naime, ovo je ključan korak za završetak restrukturiranja jer nagodba omogućava da stanemo na noge i snažno kročimo u modernizaciju. Posebno me to veseli u kontekstu činjenice da HŽ Cargo zapošljava gotovo 1000 radnika čija je budućnost sad sigurna.

Ovo je prekretnica, ne samo za nas, već za čitavi željeznički sektor koji je budućnost hrvatskog, ali i europskog gospodarstva. Važno je napomenuti da je alternativa nagodbi bio stečaj Društva, što bi bio višestruko veći trošak za državu nego što je to danas trošak nagodbe. Država je to prepoznala i pokazala se kao odgovoran vlasnik.

Dragan Marčinko, predsjednik Uprave HŽ Carga/ROBERT ANIć/PIXSELL

Hrvatsko tržište cargo željezničkih usluga je već duže vrijeme liberalizirano, kakva je pozicija HŽ Carga?
Liberalizacijom tržišta željezničkog prometa od 2016. godine HŽ Cargo je postupno gubio tržišni udio, što je i logična posljedica otvaranja tržišta, ali i posljedica nerješavanja strukturnih problema povezanih s podjelom Hrvatskih željeznica. HŽ Cargo je u liberalizirano tržište ušao nespreman nositi se s ostalim operaterima, opterećen svim utezima koje sam ranije spomenuo.

Poslovati u takvim okolnostima, zadržati tržišni udio bio je velik izazov u kojem bi mnogi operateri već posustali ili odustali. Mi smo taj negativni trend zaustavili i posljednje dvije godine HŽ Cargo uspješno drži tržišni udio više od 50 posto i ravnopravno djeluje na slobodnom tržištu s ostalih desetak aktivnih operatera.

Koji su glavni uzroci poslovnih problema u vašoj tvrtki, a s obzirom da poslujete na tržištu koje bilježi rast?
Problemi HŽ Carga nisu nastali jučer, već su se gomilali dugo vremena. U trenutku mog ulaska u tvrtku polovicom 2020. godine HŽ Cargo je bio na rubu propasti, opterećen teretima prošlosti, velikim dugovanjima prema dobavljačima i bankama, dugovanjima za poreze i doprinose, s velikim brojem radnika, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima i značajnim gubitkom povjerenja kupaca pa tako i udjela na tržištu.

Uz to smo imali zastarjeli vozni park i vozili neprofitabilne linije, a produktivnost je bila niska. Poslovanje je bilo dovedeno pod znak upitnika. Tadašnja situacija je rezultat specifičnih povijesnih prilika, strukturnih problema povezanih s podjelom HŽ-a iz 2006. godine koja nikada nije provedena do kraja, a HŽ Cargo nikada nije obeštećen za imovinu koja je HŽ-u izuzeta iz kapitala. Dodatno, HŽ Cargo je jedini vozio Ličku prugu te obavljao prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka, aktivnosti koje nisu bile isplative, ali su održavane jer se podrazumijevalo da to radi HŽ Cargo kao nacionalni operator.

Bez tih prijevoza i bez nas, osim Rijeke, ne bi bilo drugih hrvatskih luka na Jadranu (Split, Šibenik i Zadar). Zbog tih razloga HŽ Cargo nije bio spreman za tržišnu utakmicu koja je uslijedila, tvrtka nije mogla ravnopravno s ostalim dionicima ući na liberalizirano tržište. Pretpostavke za to nisu postojale. Ipak, to vrijeme je iza nas.

Kako očekujete da će se tržište cargo usluga razvijati u narednom razdoblju, kako u samoj Hrvatskoj tako i na razini Europe s kojom smo povezani?
Željeznički prijevoz u Hrvatskoj i Europi je budućnost. Željeznički prijevoz smatra se bitnom značajkom svih modernih gospodarstava i predstavlja nacionalni gospodarski imperativ. Tržište je vrlo dinamično i raste iz godine u godinu.

S jedne strane, željeznički promet je zelen i održiv te značajno doprinosi tranziciji prema čistom, digitalnom i inovativnom gospodarstvu u Europi. Stoga ne čudi fokus Europske unije na željeznici i ambicioznim ciljevima da se željeznički teretni promet udvostruči do 2050. godine. S druge strane, i Hrvatska je to prepoznala i okrenula se velikim infrastrukturnim ulaganjima jer jedino tako tržište može rasti.

I u HŽ Cargu se prilagođavamo tržišnim trendovima i povećavamo konkurentnost te smo unajmili moderne električne lokomotive koje mogu odgovoriti na nove izazove vuče vlakova, interoperabilnosti i potrošnje energije. U najmu imamo četiri moderne Siemens Vectron lokomotive uz 65 vlastitih radno aktivnih lokomotiva. U planu je daljnja modernizacija lokomotiva i značajnije povezivanje s partnerima u okruženju.

15

milijuna tona tereta prevozio je samostalno HŽ Cargo prije liberalizacije tržišta

Očekujete li da će ova enormna ulaganja u željezničku infrastrukturu, od kojih je dio već u realizaciji, a dio u najavi, pomoći dodatnom rastu prometa, prije svega teretnog, u Hrvatskoj i kakva će u tome biti pozicija hrvatskih tvrtki – i HŽ Carga ako preživi?
HŽ Cargo je preživio i usmjeren je na rast i razvoj. Namjeravamo iskoristiti sve prednosti koje će donijeti nova infrastrukturna ulaganja. Karakteristika tržišta prijevoza robe u Hrvatskoj je ograničenost kratkim relacijama te znatno bolja cestovna infrastruktura od željezničke. Stoga je jasno da cestovni prijevoz ima primat na tržištu.

Bez takvih velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu nema rasta željezničkog teretnog prometa. U narednom razdoblju očekujemo realizaciju projekata modernizacije željezničke infrastrukture koju je najavila država. Tih pet milijardi eura bit će ključni da se razvoj domaćeg željezničkog teretnog prometa ubrza. Ali razvoj cargo prometa ne ovisi samo o ulaganjima u infrastrukturu. U cijelom tom investicijskom ciklusu trebamo voditi računa o propusnosti naših pruga i granica.

Vjerujem da ulaskom u Schengen nećemo više ponavljati epizode u kojima naši vlakovi čekaju po 24 sata da bi ušli u Mađarsku, ili da zbog najavljenih i nenejavljenih radova na pruzi vlakovi stoje u mjestu bez definiranog voznog reda. Kupci naših usluga, ne samo HŽ Carga, očekuju brzinu i pridržavanje plana prijevoza.

I daljnji razvoj riječke luke ovisi prije svega o propusnosti pruge i granice. Investicije bez snažnije integracije s partnerima u regiji neće moći polučiti uspjeh kakav očekujemo. Vjerujem da ćemo u dijalogu s resornim ministarstvom, HŽ Infrastrukturom i ostalim operaterima na tržištu uspjeti pronaći zadovoljavajuća rješenja za navedene probleme.

Možete nam u par rečenica, kao komparaciju sadašnjeg stanja tržišta, dati povijesni pregled HŽ Carga, odnosno teretnog segmenta HŽ-a u proteklim desetljećima?
Tržište se tek sada oporavlja i vraća na stare brojke. I prije liberalizacije tržišta HŽ Cargo je samostalno prevozio više od 15 milijuna tona tereta. Prijeratne količine bile su puno veće i to je potencijal našeg tržišta u budućnosti. Otvaranjem tržišta pojavili su se novi manji prijevoznici koji su nastali iz baze ljudi Hrvatskih željeznica od direktora, tehnologa, referenata do strojovođa i pregledača. Slikovito rečeno, isti posao radimo, samo u drugačijoj organizaciji.

Ako nagodbom rješavate financijske probleme tvrtke, znači li to da uskoro možemo očekivati vijest o ulasku novog strateškog partnera?
Završetak restrukturiranja je bio preduvjet za daljnje aktivnosti razvoja društva. Kada se uzme u obzir smjer razvoja željezničkog teretnog prijevoza, uklanjanje granica među državama, povezivanje operatera u regiji, potrebne investicije, dugoročno je nemoguće održati pozitivno poslovanje u samo nacionalnim okvirima. Strateški partner je neminovnost. Siguran sam da će s tom novom poslovnom perspektivom biti dosta zainteresiranih za HŽ Cargo, ali to je u konačnici pitanje za državu kao vlasnika.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Evo još jednog dokaza da papir svašta trpi..Nadam se da je barem platio novinaru ručak 🙂

Kome može 2020 godina biti referentna? Godina, potpunog lockdowna u cijeloj Europi. I tih 15 tona, koje ste nekad prevozili je u EU razmjerima peanuts.

prosle godine HZ vlakovi kasnili ukupno vise od dviej godine. toliko o buducnosti

New Report

Close