Europska središnja banka povećala je glavnu eursku kamatnu stopu za 0,75 posto, treći put od srpnja mjeseca, a 15. prosinca slijedi i četvrto povećanje kamatnih stopa.

Trenutno se ključne eurske kamate kreću od 1,5 do 2,25 posto, a do kraja godine mogle bi  rasti još najmanje 0,5 posto, piše Večernji list.  Te će kamate igrati važnu ulogu i za Hrvatsku  kada 1. siječnja 2023. uđemo u eurozonu, jer se na osnovu njih formiraju i kamate za bankarske kredite ili cijenu po kojoj će se zaduživati  država.

Zalihe nisu zanemarive

Sve više gotovine izvlači se iz madraca i stavlja na račune. Kada banke pale lampicu?

uvođenje eura

Građani će moći kupiti euro kovanice već od 1. prosinca: Za 100 kuna paketić od 13,27 eura

Upravno vijeće će,vele, nastaviti povećavati kamate ‘ radi što skorijeg povratka inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od 2 posto ‘.  Povećanje kamate dovelo je do jačanja eura u odnosu na dolar i povratka na raniji paritet.

Inflacija je i dalje pretjerano visoka i dulje će razdoblje ostati viša od ciljne razine,navodi središnja banka u pojašnjenju odluke kojom je išla na rekordno povećanje kamatne stopa u kratkom periodu. U rujnu je inflacija u europodručju dosegnula 9,9 %.

U proteklih su nekoliko mjeseci snažan rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbnim lancima i oporavak potražnje poslije pandemije prouzročili širenje cjenovnih pritisaka i rast inflacije. Cilj monetarne politike jest smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja, navela je guvernerka Christine Lagarde.