Branko Azeski predsjednik je Gospodarske komore Sjeverne Makedonije, institucije koja već stoljeće predstavlja većinu poduzeća u zemlji.

Ključna pitanja za poboljšanje poslovne klime vidi u nekoliko konkretnih točaka, te kaže da je Komora pripremila prioritete, za njih postoje rasprave i suglasnost Vlade, ali implementacija slabo ide.

Ekonomske posljedice rata u Ukrajini naširoko se osjećaju u Sjevernoj Makedoniji. Istakli ste tri kanala kojima se kriza prenosi. Koji su to?
Ti kanali su: kroz cijenu energije, hrane i čipovi (procesori, sirovina za automobilsku industriju koji se proizvode samo u Ukrajini), kroz posljedice na europsko gospodarstvo zbog rusko-ukrajinskog sukoba i trgovine naše zemlje s Rusijom i Ukrajinom.

Činjenica da ključni proizvodi poput prirodnog plina, nafte i pšenice dolaze iz Rusije i Ukrajine, samo je potvrda ionako rastućih cijena robe široke potrošnje, bilo da se trgovina odvija izravno između Sjeverne Makedonije i ove dvije zemlje ili putem kanala Europske unije.

Još više zabrinjava činjenica da neizravni učinci kroz utjecaj sukoba na gospodarstvo Europske unije mogu smanjiti izvoz i ulaganja (u i iz EU), smanjiti doznake naših iseljenika u EU, a time i dostupni dohodak kućanstava u Makedoniji i osobna potrošnja.

Visok rast cijena podriva kupovnu moć stanovništva u EU, što će se odraziti na manju potražnju za našim proizvodima i uslugama. U gospodarstvo najviše pogođeni su građevinska industrija, automobilska industrija koja proizvodi automobilske komponente, metalurgija.

Istakli ste i da će vraški teškо biti nositi se s krizom. Kаkvo rješenje predlažete?
U Komori smo zaključili da su potrebne mjere za rješavanje određenih problema za održavanje likvidnosti privatnog sektora, prvo definiranjem modela potpore za potrošnju električne energije.

Zatim, prilagodbom koncepta javne nabave; Upravni postupci za izdavanje građevinskih dozvola za ugradnju fotonaponskih uređaja za vlastitu proizvodnju su vrlo dugi, što onemogućuje osiguravanje jeftinije električne energije u kratkom roku. Konačno, treba prestati donositi zakone u brzoj proceduri što komplicira poslovno okruženje tvrtki.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Fiskalna politika mora se temeljiti na načelu opreznosti i štednje, kako bi se stvorilo više prostora za intervencije na strani ponude. Komora traži da se porezna politika ne mijenja do kraja godine, da se pravovremeno vraća PDV te da se pravovremeno servisiraju obveze javnog sektora prema privatnom sektoru.

Funkcionira li tržišna ekonomija u Sjevernoj Makedoniji, postoji li biznis klima?
Pratimo li činjenice o geografskom i geostrateškom položaju, ali i brojke međunarodnih financijskih i analitičkih centara, zaključak je da država ima politike koje je svrstavaju u povoljnu poslovnu destinaciju s funkcionalnim tržišnim gospodarstvom. Međutim, te politike nisu donijele potpunu strukturnu transformaciju.

Zato su hitno potrebne reforme kako bi se olakšalo kretanje resursa prema najproduktivnijim prilikama i kako bi se dovršila strukturna transformacija Sjeverne Makedonije. Iako uspjeh zemlje u privlačenju izvozno orijentiranih izravnih stranih ulaganja joj je omogućio integraciju u neke globalne lance vrijednosti, nije uspjela učinkovito iskoristiti svoj strateški položaj.

Ubrzanje strukturne transformacije i promocija usvajanja tehnologije i inovacija bit će sve važnija dok Sjeverna Makedonija djeluje kako bi izbjegla zamku srednjeg dohotka i postigla status visokog dohotka.

Ključni problemi su slabosti u trgovinskoj i prometnoj povezanosti i integraciji lanca vrijednosti, kao i nedostaci u politici tržišnog natjecanja i ulaganja, poslovnoj regulativi, kapacitetima poduzeća, pristupu financijama i digitalnoj povezanosti, a sve to se nadopunjuje s nedostatkom vještina za radnu snagu.

Da nije bilo koronakrize i rata u Ukrajini, koji bi bio najveći problem poslovanja i gospodarstva u Sjevernoj Makedoniji?
Makedonsko gospodarstvo već duže vrijeme pati od nedovoljnog broja kvalificiranog i stručnog osoblja kao posljedica dugogodišnje neusklađenosti vještina i kompetencija koje nudi obrazovni sustav.

Izvješće Europske komisije potvrđuje da je 80% nezaposlenih dugotrajno nezaposleno zbog nedostatka vještina, a analize naše Komore pokazuju da se 65% tvrtki suočava s nedostatkom stručnog kadra. Komora je prije šest godina počela konkretne aktivnosti za uvođenje dualnog obrazovanja kao najučinkovitijeg procesa za pripremu odgovarajućeg stručnog kadra.

Fokus s učionice prebacuje se na stjecanje znanja i vještina u tvrtkama te se učenici osposobljavaju prema tehnologiji, strojevima i opremi koje postoje u tvrtki, stječu radne navike i upoznaju se s funkcioniranjem tvrtke.

Tvrtke same pripremaju kadar koji bi bio adekvatan njihovim potrebama, a odgovornost za nespremnost kadra bit će njihova. Međutim, provedba reformskih procesa zahtijeva uklanjanje zakonskih prepreka i povećanje sredstava za obrazovanje iz BDP-a – sa sadašnjih 3,2% na 5%.

Našim aktivnim angažmanom dualno obrazovanje postalo je stvarnost, upisna se politika kreira s poslovnom zajednicom, u izradi je novi zakon o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, u strukovno obrazovanje upisano je 1400 učenika više, ukupno 221 tvrtka je uključena u strukovnog obrazovanja ove školske godine (u novom Pozivu za upis u sljedeću školsku godinu u dualno obrazovanje uključeno je oko 500 tvrtki).

Komora je osposobila više od 450 mentora iz tvrtki za praktičnu obuku, sedam strukovnih škola i jedan fakultet s 29 tvrtki i modernizirane strojeve i opremom počeli su praktičnu obuku učenika, uz grant od 150.000 do 600.000 eura Njemačke investicijske banke (KFW) osiguran preko Komore i Komorskog investicijskog foruma (KIF).

U tijeku je drugi poziv za osiguravanje granta, osigurani su 2200 stipendija za učenike upisane u dualnim razredima srednjih škola u mjesečnom iznosu od 3500 denara.

Ima li Sjeverna Makedonija strategiju za ubrzani gospodarski razvoj? Kakav je odnos država – komora – biznis?
Komora je definirala kratkoročne i dugoročne prioritete poslovanja te je zacrtala da mora uspjeti promijeniti odnos državne uprave prema tvrtkama, osjećajući ih kao partnere, kojima se mora pomagati, koji se trebaju educirati i nadograđivati, a ne kao do sada da se “čekaju na krivini” i da se kažnjavaju.

Kako bismo podržali makedonsko gospodarstvo u podizanju produktivnosti i konkurentnosti makedonskih tvrtki, podržavamo kontinuirani dijalog između kreatora ekonomske politike i poslovnog sektora.

Koliko Komora može utjecati na donošenje krupnih odluka za unapređenje ekonomije i gospodarstva?
Gospodarska komora Sjeverne Makedonije je najstarija, najmoćnija i najreprezentativnija biznis asocijacija u državi. Ove godine, kada obilježavamo 100 godina postojanja, s ponosom možemo reći da članovi Komore osiguravaju 50,3% prihoda, 47,6% neto dobiti i 33,7% zaposlenih u privatnom sektoru.

Komora u svojim redovima ima 10 najprofitabilnijih tvrtki, 10 najvećih izvoznika, 10 najvećih proizvođača, 10 najuspješnijih gospodarstvenika, a u svom aparatu ima 10 najboljih komorskih djelatnika u zemlji i isto toliko regionalnih stručnjaka. To dokazuje da ima kapacitet da bude u službi i gospodarstvu i državi.

Okrenimo se budućnosti, koji su ključni prioriteti Komore o kojima ovisi poslovno okruženje u Sjevernoj Makedoniji?
Komora je pripremila prioritete, o njima se razgovara s vladinim institucijama, ima suglasnost za realizaciju, ali implementacija slabo ide.

To su: Borba protiv sive ekonomije i korupcije mjerama za unaprjeđenje rada Uprave za javne prihode; Integrirana, cjelovita i hitna digitalizacija procesa državne službe; Reforma sustava parafiskalnih dažbina i iskorjenjivanje sive ekonomije u e-trgovini; Brza plinofikacija s izgradnjom nacionalnog plinovodnog sustava, povezivanje s regionalnim plinovodnim sustavima i izgradnja distribucijskih sustava prirodnog plina za gospodarstvo kao krajnjeg potrošača; Izravna potpora izvoznim tvrtkama i financijska potpora investicijama i stvaranje uvjeta za neutralizaciju opasnosti od premještanja domaćeg kapitala u inozemstvo zbog svrhu korištenja pomoći koju nude susjedne zemlje; i Brze procedure za izdavanje građevinskih dozvola za poslovna ulaganja, ako želimo ulaganja u gospodarskoj krizi.

Za stoljeće postojanja, koje biste ključne trenutke iz djelovanja Komore izdvojili?
Kao osoba koja je 17 godina ponosno na čelu ove institucije, a cijelih 32 godine sam dio aktivnosti u komori, čvrsto vjerujem u snazi Komore kao instituciju za koju ima stvarnu potrebu. Komore su opstale 400 godina, naša 100 godina, i to je veliki dokaz da se morate boriti i napraviti Komoru budućnosti. Ja sam to učinio.

Kroz Komoru smo izgradili niz institucija, doslovno od nule, kao što su GS1 Makedonija, Makedonski kreditni biro, Vijeće za strana ulaganja, Makedonsku energetsku asocijaciju i mnogi drugi projekti koji su u tijeku.

Izradili smo strateški dokument i kreirali koncept “Komora budućnosti” koji je odgovor na potrebe poslovne zajednice da ima jakog partnera. Ključna promjena u trasiranju puta Komore budućnosti je osnivanje vijeća s fokusom na razvoj, inovacije i znanje. Sve što radimo prepoznato je od najvišeg državnog vrha.

Nedavno sam primio Orden zasluga RSM-a za Gospodarsku komoru, a osobno sam bio odlikovan Poveljom Predsjednika države koju mi je uručio Stevo Pendarovski. To je i velika odgovornost i za buduće generacije koje će voditi Komoru.