Kada se na jednom mjestu skupi gotovo stotinjak poslovnih ljudi iz svih zemalja regije, bez političara oni tek tada otvoreno pričaju o svojim problemima, globalnim strahovima, idejama kako biti još bolji, kako svoj posao širiti i dalje investirati.

Tako su opuštenije nego inače, kada su na takvim skupovima prisutni političari, biznismeni iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore u utorak u Beogradu pričali o svojim uspjesima, zebnjama, ali i strahovima te preprekama koje im smetaju da svoje poslove u regiji šire i razvijaju još bolje.

Zaključak je jedinstven – trebaju nam ovakve konferencije, a iako se svi mi međusobno poznajemo, znamo kako nam “diše i radi” konkurencija u regiji, surađujemo, ipak su nam ovakvi skupovi korisni jer je i ovo lijep način da se družimo i razmijenimo iskustva i otvoreno pričamo.

A kad iskreno progovorimo, svi vidimo da su nam problemi slični ili gotovo isti. Svima nama fali stručne radne snage, imamo ogromne probleme s depopulacijom, a to znači i sve manji broj potrošača za naše robe, svi teško širim biznis u EU jer su njihove police već pune i preskupe za nas, svi imamo problem što nam na regionalnim granicama kamioni čekaju danima iako ispunjavamo sve potrebne standarde.

Svi se želimo širiti i razvijati, ali u našoj regiji je politika i dalje ta koja diktira tempo i pravila i još uvijek je opterećena događajima iz prošlosti. Svaki put kad se iz ormara vade teme od prije 30 i više godina, biznis to osjeti na svojoj koži zato se i gospodarska suradnja bliskih i komplementarnih gospodarstava razvija sporije, nego što strani investitor osvajaju naša tržišta, i preuzimaju naše kompanije.

Integriraju nas stranci i stvaraju jedinstveno regionalno tržište koje u konačnici ne poznaje granice, dok naše kompanije stagniraju, a i ako se razvijaju to je daleko sporije jer teško postižu potrebnu globalnu konkurentnosti.

Projekt počeo u ožujku
Prva regionalna konferencija Bez predrasuda samo biznis, koju je u utorak 14.6. organizirao Poslovni dnevnik, nakon što je u ožujku pokrenuo projekt Poslovni region – i tri portala za države regije, pokazala je da se gospodarstvenici dobro poznaju, ali još uvijek su puni predrasuda kada trebaju preći granicu jer je politički ambijent takav da moraju biti izuzetno oprezni i obazrivi u pristupu tržištima regije.

Kad ulaze na neko tržište rade to tiho, kao da ne žele da javnost i mediji to znaju. Kao da će ih se osuditi što investiraju i prodaju svoju robu potrošačima u regiji.

Kada se pogleda unazad deset godina, što se trgovinske razmjene zemalja regije tiče – i to Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore ili BiH tiče, analiza konzultantske tvrtke Deloittea pokazuje da se ista najviše odvija u sektorima hrane, osnovnih sirovina i građevinskog materijala, a trgovinska razmjena nigdje nije dostigla niti milijardu i kreće se u stotinama milijuna već čitavo desetljeće.

U brojevima pak rezultati su jako skromni iako su sve države regije s vrlo sličnim makroekonomskim pokazateljima. U prethodnih 10 godina imamo u cijeloj regiji rast BDP-a, u prosjeku 3,6 posto godišnje, a sve su zemlje u trgovinskom deficitu, odnosno više uvoze nego što izvoze.

Međusobna je razmjena relativno skromna, kao što su skromne i regionalne investicije. Postoje samo nekoliko regionalnih investitora, za razliku od stranih koji ovu regiju gledaju kao jedinstvenu, a pozitivan su primjer Fortenova, Atlantic, MK Group i Arena Hospitaliy Group. No takvih je primjera, upozoravaju iz Deloittea premalo.

Analiza pokazuje poražavajuće rezultate poslovne suradnje zemalja u regiji u posljednjih deset godina, a brojevi su na žalost skromni i već se deset godina ne mijenjaju, što znači da su poslovni odnosi prilično zacementirani. A to upućuje da predrasude ovdje uistinu postoje, što je velika šteta jer je talent u regiji ogroman, a takav je i potencijal. Samo kada bi se suradnja otvorila.

Zato biznis u regiji želi da se razvije bolja suradnja, a poslovna elita ima tu odgovornost i ulogu da političarima prenese svoje želje i da ih informira da ipak žele bolju suradnju.

Da ima nade potvrđuju mladi ljudi koji nisu toliko opterećeni, pa su danas mobilni i spremni da svoje karijere razvijaju i u susjednim državama jer im se nude bolji uvjeti – bolje plaće, standard, bez predrasuda otvaraju start up tvrtke, ali je tragedija što sve države svoje najbolje i najstručnije kadrove gube jer ih “akviziraju” stranci i odvode i svoje države, a to u konačnici nije dobro za regionalne kompanije i gospodarstva.

Razmjena iskustava
Budućnost je u regionalnoj suradnji i razmjeni iskustva. Bez toga nema rasta i razvoja. Zato nam i treba više ovakvih konferencija i razgovora. Naša pozitivna iskustva moramo podijeliti da bi ohrabrili one koji se još nisu odvažili izaći na regionalna tržište.

Tu se osjećamo komforno, to je naše prirodno tržište, poznajemo zakonodavstvo, pravila tržišta, poznajemo kupce, i nema jezičnih barijera. Zato moramo biti ti koji ćemo raditi na smanjivanju predrasuda i promjeni političkog okvira i privrednog ambijenta, poručili su sa konferencije regionalni biznismeni.

Ono čega su svi svjesni je to da ako ima nečeg pozitivnog u ovoj krizi koja trese svijet je svojevrsno otriježnjenje da ovisimo jedni o drugima. Zato se i nadaju da kriza može biti nova prilika za približavanja zemalja regije.

Neki od vodećih ljudi iz biznisa uvjereni su kako bi nakon covid krize, a posebno nakon rata u Ukrajini moglo doći do povratka proizvodnje u Europu, koja je bila dislocirana zadnjih 20 godina diljem svijeta – na jeftinijim tržištima Azije i drugih regija.

Deficit roba, rast cijena sirovina, prekidi u lancima opskrbe prilika su da se na našim područjima pokrenu nove proizvodne investicije, kako u proizvodnji hrane i svih drugih proizvoda, što svakako treba iskoristiti. A kada se pokrene proizvodnja i podigne standard vjerojatnost da ćemo manje gubiti mlade ljude je veća.

Zato bi ovu priliku već sada trebalo početi koristiti i vidjeti u ćemo smo svi zajedno bolji od ostatka svijeta i kako regiju učiniti još boljim mjesto za život i poslovanje.