Naftni embargo Europske unije na uvoz ruske nafte imat će značajne implikacije na energetski sektoru i gospodarstvo u zemljama EU, no Hrvatska bi od čitave priča mogla i značajno profitirati.

I sam premijer Andrej Plenković je prije Sumita EU na kojem je jučer donesena odluka o šestom paketu sankcija Rusiji, koji uključuje i naftni embargo, da bi Hrvatska mogla postati regionalni energetski hub.

To potvrđuje i energetski stručnjak Igor Dekanić koji napominje da sada dolazi do izražaja infrastruktura koja je izrađena u Hrvatskoj proteklih desetljeća i koja je sve do krize za mnoge bila kontroverzna.

“Jadranski naftovod – JANAF je izgrađen za kapacitet od 20 milijuna tona transportirane nafte godišnje, a koliko znam on nikad nije operirao s više od 10-12 milijuna tona. Dakle, izvjesno je da se uz određene investicije u kompresorske stanice i drugu opremu kapacitet može povećati u relativno kratkom vremenu.

Primjer projekta Sjeverni tok 1, koji je operativan, i Sjeverni tok 2, koji nije, i od kojih svaki ima po dvije cijevi plinovoda, pokazuje da se postojeći infrastrukturni energetski projekti mogu vrlo elegantno povećati na istim trasama u kratkom vremenu.

Ne vidim zašto to ne bi mogla biti situacija i s JANAF-om gdje bi se polaganjem druge cijevi na postojećoj trasi moglo vrlo brzo doći do kapaciteta transporta nafte koji bi u potpunosti zadovoljio potrebe šire regije”, kazao je Dekanić.

Dodaje da će sada sigurno doći do ubrzanih i povećanih investicija u energetsku infrastrukturu u Europskoj uniji koja je možda bila planirana, ali u manjem opsegu ili kroz dulje rokove.

Najveći protivnik embarga na rusku naftu bila je i ostala Mađarska, naravno iz straha za vlastitu energetsku sigurnost. Zbog toga je jučer u Zagreb hitno doputovao i mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó i sastao se s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Davorom Filipovićem.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako su izvijestili iz našeg Ministarstva, sastanak je sazvan na inicijativu mađarske strane, a dvojica ministara razgovarala su o sigurnosti opskrbe energijom u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu.

Obje strane su se, navode, usuglasile da se samo zajedničkim naporima i uz veće korištenje europske energetske infrastrukture, poput LNG terminala na Krku, rafinerija, plinovoda i Jadranskog naftovoda, može osigurati rješenje prelaska na nove dobavne pravce za energente.

Iz samog JANAF-a jučer su za Poslovni dnevnik istaknuli da i bez novih investicija njihovi sadašnji kapaciteti zadovoljava godišnje količine nafte za mađarske potrebe.

“JANAF kao strateški naftovod Europske unije usmjeren je na sigurnu opskrbu naftom i naftnim derivatima RH te zemalja EU i okruženja. Ukupan instalirani kapacitet naftovoda na relaciji od Omišlja do Siska je 24 MTA (milijuna tona godišnje), a na relaciji od Siska do Gole na mađarskoj granici iznosi 11,4 MTA”, naveli su iz JANAF-a.

Mađarska iz Rusije dobavlja 65% potreba za naftom i 85% za plinom te je jasno da će hrvatska energetska infrastruktura biti od vitalnog interesa za efektivni embargo EU-a na rusku naftu po pitanju Mađarske, ali i Slovačke i Češke. Premijer Plenković je i jučer u Bruxellesu istaknuo da će Hrvatska najvjerojatnije ići u nadogradnju postojećeg plutajućeg LNG terminala na Krku i da je investicijska odluka vrlo blizu.

Premijer Plenković je i jučer u Bruxellesu istaknuo da će Hrvatska najvjerojatnije ići u nadogradnju postojećeg plutajućeg LNG terminala/R. Anić/PIXSELL

Neočekivan rasplet
“Postoje razne opcije, ali najbolja i najučinkovitija je investicija u postojeći terminal kako bi mu se povećao kapacitet”, izjavio je prije početka sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a, na kojem je glavna tema Ukrajina i posljedice ruske agresije zbog čega EU nastoji što prije smanjiti ovisnost o ruskim energentima i diversificirati dobavne pravce.

“Hrvatska u ovim okolnostima, po mnogima neočekivano, ima priliku biti pravo energetsko čvorište za srednju Europu – za puno zemalja u okruženju, Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu i druge”, istaknuo je Plenković.

Što se tiče nabave vakuumskog plinskog ulja koje Ina nabavlja u Rusiji za svoju rafineriju u Rijeci, Plenković je rekao da “Ina nije jedina na svijetu koja treba to vakuumsko plinsko ulje, trebaju ga i druge rafinerije i nabavljaju ga iz drugih zemalja”.

Prema prijedlogu EKi Hrvatska bi mogla nastaviti dobavljati vakuumsko plinsko ulje iz Rusije za potrebe rafinerije u Rijeci pod uvjetom da nema alternative iz drugih izvora.

Europska unija je na Sumitu jučer rano ujutro u Bruxellesu donijela odluku o uvođenju naftnog embarga protiv Rusije, ali sa znatnim ograničenjima zbog mađarskog otpora. Zabranom uvoza će biti pogođeno više od dvije trećine isporuka ruske nafte u EU.

Kompromis predviđa, na zahtjev Mađarske, najprije spriječi transport ruske nafte morskim putem. Transport ruske nafte postojećim naftovodima zasad ostaje moguć. Mađarska će tako i dalje moći uvoziti rusku naftu preko naftovoda Družba.

Čini se da je ispunjen i još jedan Orbanov zahtjev da bi Mađarska ipak mogla pristupiti ruskoj nafti na druge načine ako se nešto dogodi s naftovodom.

Na taj naftovod su priključene i rafinerije na istoku Njemačke, te u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj. Njemačka i Poljska su, međutim, već dale do znanja da ne žele profitirati od iznimke koja vrijedi za transport nafte naftovodom.

Sankcije zbog agresije
Odustankom Njemačke i Poljske bi Rusija iduće godine mogla Europskoj uniji prodati samo desetinu dosad uobičajene količine nafte koja je stizala iz Rusije. Time bi Rusija trebala biti kažnjena za rat u Ukrajini koji traje već više od tri mjeseca.

Po navodima europskog instituta Bruegel do nedavno su članice Unije trošile oko 450 milijuna eura na dan za naftu iz Rusije. Mađarska je prije kompromisa na susretu predsjednika država i vlada EU-a u Bruxellesu tjednima upozoravala na svoju veliku ovisnost o ruskoj nafti i blokirala uvođenje embarga.

To je bilo važno i zato što je to dio čitavog paketa sankcija. On pored naftnog embarga predviđa i isključivanje najveće ruske banke, Sberbanke, iz sustava SWIFT za međunarodne transakcije novca. Osim toga će u Europskoj uniji biti zabranjeno emitiranje ruskih državnih medija Rosija 24, RTR Planeta i TV Centre.

Procjene su da Europska unija trenutno plaća Rusiji oko 400 milijardi eura godišnje za naftu i plin. Rusija isporučuje EU 27% nafte i 40% plina. Dosad nisu uvedene nikakve sankcije na izvoz ruskog plina u EU, iako su planovi za otvaranje novog plinovoda od Rusije do Njemačke zamrznuti.