Hrvatsko tržište osiguranje raste dvostruko brže nego globalno tržište, pokazuje istraživanje njemačke osiguravajuće kuće Allianz. Allianz je jučer predstavio najnovije izdanje svog “Globalnog izvješća o osiguranju”, koje analizira kretanja na tržištima osiguranja diljem svijeta.

U dokumentu stoji kako su 2021. godine globalne premije skočile za 5,1 posto (segment životnih osiguranja za 4,4 posto; a segment neživotnih osiguranja za 6,3 posto), i to zahvaljujući iznimno povoljnim gospodarskim čimbenicima, sve većoj svijesti o rizicima, i rekordnoj štednji koju su potaknula tržišta u procvatu.

Neobičan kraj desetljeća
Ukupni dohodak od premija iznosio je 4,2 bilijuna eura, pri čemu je segment životnih osiguranja zabilježio 2,5 bilijuna eura; a segment neživotnih osiguranja 1,7 bilijuna eura. No, ono što je 2021. učinilo doista izvanrednom bio je sastav premijskog rasta: više od dvije trećine rasta proizašlo je iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike, gdje je samo tržište SAD-a bilo odgovorno za čak polovicu ukupnog rasta.

“Stoga prošla godina predstavlja doista neobičan kraj proteklog desetljeća, tijekom kojega je rast bio puno niži (u prosjeku +3,6 posto godišnje), a pokretala ga je uglavnom Azija s 40 posto svih dodatnih premija – od kojih je više od polovice zaračunato u Kini”, navodi se u izvješću. Zahvaljujući svemu tome, globalni tržišni udio Kine udvostručio se i iznosio je 12 posto.

Lani je istočna Europa bila jedna od najbrže rastućih regija u svijetu: dohodak od premija skočio je za čak 9,4 posto (segment životnih osiguranja: 7,2 posto; segment neživotnih osiguranja: 10,2 posto), dok je ukupni dohodak od premija premašio 36 milijardi eura. S obzirom na rat u Ukrajini, ove će godine rast najvjerojatnije pasti na 5,3 posto (“život” za 3,8 posto, a “neživot” 5,9 posto).

Golema potreba za zaštitom
Nakon toga očekuje se kako će tijekom sljedećeg desetljeća prosječni rast ustaliti na 5,5 posto, što je znatno iznad razine zabilježene u proteklom desetljeću (3 posto), na koju je nepovoljno utjecalo smanjenje poslovanja sa životnim osiguranjima u nekim zemljama spomenute regije.

”Oba poslovna segmenta mogla bi se neizravno okoristiti nedavnim kriznim situacijama”, izjavila je Patricia Pelayo Romero, suautorica izvješća.

“Veća svijest o rizicima nakon pandemije bolesti COVID-19 i kraj nultih kamatnih stopa uzrokovan inflacijom trebali bi u segmentu životnih osiguranja ponovno učiniti brojne štedne i mirovinske proizvode privlačnijima za klijente.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Istovremeno će se u segmentu neživotnih osiguranja pojačati napori u području ublažavanja klimatskih promjena, prije svega oni vezani za dekarbonizaciju opskrbe energijom. Zbog želje za ostvarivanjem energetske neovisnosti, ti su napori trenutno još važniji.

Takvo što zahtijeva znatna ulaganja i privatnog i javnog sektora, te stvara golemu potrebu za zaštitom od rizika jer će se s radikalnom transformacijom našeg gospodarstva pojaviti i neki novi rizici”, istaknula je Pelayo Romero.

Prošle godine hrvatsko tržište osiguranja poraslo je za sjajnih 11,9 posto, što je najbrži rast tržišta u proteklih 20 godina. I dok je segment neživotnih osiguranja porastao za 12,8 posto, segment životnih osiguranja priredio je dojmljiv povratak nakon pada od gotovo 14 posto u pandemijskoj 2020. godini i ostvario rast od 9,4 posto.

Ove će godine ukupni rast vjerojatno pasti na 2,8 posto jer bi se stanje u oba poslovna segmenta trebalo “normalizirati”.

Tijekom sljedećeg desetljeća u Hrvatskoj se očekuje prosječni godišnji rast od 3,7 posto, što je gotovo dvostruko u usporedbi s prethodnim desetljećem.