Dok se u poslovnom sektoru podvlači crta pod prvu polovicu godine, a iz burzovno listanih kompanija polako pristižu i javne objave polugodišnjih rezultata, napokon smo dobili i prvu zbirnu sliku poslovanja hrvatskih poduzetnika u prošloj godini.

Uz pad ukupnih prihoda jači nego kod rashoda, veći postotni pad uvoza nego izvoza te očekivano smanjena ulaganja u dugotrajnu imovinu, u godini obilježenoj pandemijom konsolidirani financijski rezultat ispao je slabiji za 11 milijardi kuna ili za više nego trećine u odnosu na godinu prije.

Pokazuje to analiza Fine napravljena na temelju pristiglih godišnjih izvješća 139 tisuća poduzetnika obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija).

Finin pregled upućuje i na to da je s 947.874 zaposlena (prema satima rada) njihov broj u odnosu na godinu prije smanjen za samo 0,3 posto ili oko 2300 osoba, dok je prosječna mjesečna obračunana neto plaća povećana u odnosu na 2019. za stotinjak kuna ili 1,7 posto, na 5971 kunu.

Usporedno s negativnim utjecajem koronakrize na razinu poslovne aktivnosti, navedeni pokazatelji jasno sugeriraju i nemali ublažavajući utjecaj raznih ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica epidemioloških ograničenja. Rezultatski pad poduzetništva bez njih bi nesumnjivo bio i osjetno veći. Lanjski su prihodi poslovnog sektora okopnili za 41,6 milijardi kuna ili 5,3 posto (sa 785 na 744 milijarde).

A premda su usporedno s tim smanjeni i troškovi, ukupni rashodi pali su znatno manje, i nominalno i relativno gledano. Smanjeni su, naime, 3,8 posto ili 28,4 milijarde kuna, na 717 milijardi.

Od poduzetnika koji su predali izvješća njih 15-ak posto ili 20,7 tisuća tvrtki svoje je proizvode i usluge plasiralo i na stranim tržištima. Od izvoza su ostvarile 141 milijardu kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom također slabije, i to 5,8 posto ili gotovo devet milijardi kuna.

Usporedno s tim uvoz su smanjile za oko 12 milijardi (na 126,4 mlrd.), pa im je trgovinski suficit povećan za nekoliko milijardi, na ukupno 14,6 milijardi kuna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Na kraju su tri petine poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji su predali izvješća prošlu godinu zaključile s iskazanom dobiti; njih 82.743 ostvarilo je ukupno 45,9 milijardi kuna dobiti. Dok su neto profiti dobitaša u odnosu na 2019. pali za oko dvije milijarde kuna ili 4,4 posto, istodobno su minusi onih koji su lani iskazali gubitak porasli daleko snažnije.

Nakon što su preklani ukupni gubici iznosili nešto više od 16 milijardi kuna, 40-ak posto poduzetnika ili njih oko 56 tisuća koji su prošlu godinu zaključili s negativnim rezultatom iskazalo je 25 milijardi kuna gubitka ili čak 55 posto više nego godinu prije.

Osim što je slijedom svega knjiženo i znatno manje poreza na dobit (5,9 prema 8,1 milijardu), u konačnici se konsolidirani financijski rezultat hrvatskih poduzetnika očitovao u nešto manje od 21 milijardu kuna dobiti, trećinu manje nego u predpandemijskoj 2019.

Kad su posrijedi kapitalna ulaganja, u novu dugotrajnu imovinu lani je investiralo manje od 13 tisuća poduzetnika, što znači niti svaki deseti. S 25,5 milijardi kuna vrijednosti tih ulaganja u odnosu na godinu prije ona su smanjena za dvije milijarde kuna ili 7,2 posto.

Promatrano po veličini poduzetnika, sve četiri skupine (mikro, mali, srednji i veliki) iskazale su zbirno neto dobit. Kod mikro poduzetnika ona je iznoisla 48,6 milijuna kuna, kod malih 7,6 milijardi, srednje veliki su iskazali 5,4 milijarde kuna, a veliki 7,9 milijardi kuna dobiti.