Prosječni štediša među tinejdžerima učenik je 1. razreda gimnazije iz sjeverne Hrvatske i živi u malom mjestu, pokazuju rezultati prvog istraživanja financijske pismenosti tinejdžera.

Istraživanje je provela Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, institut za financijsko obrazovanje, a provedeno je s učenicima od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika.

Mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu. Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih najviše brine u budućnosti, te kolika je financijska uključenost tinejdžera.

Kako je priopćio HUB, rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj (istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj financijske pismenosti PISA 2012.). To potvrđuje tezu da financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti.

Financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71 posto štedi, te da 83 posto tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja, poput mobitela i računala donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija.

Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85 posto), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36 posto ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše.

Odnos tinejdžera prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65 posto ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio. Među njima je većina iz strukovnih škola (66 posto), drugih razreda (69 posto), iz Dalmacije (76 posto), te onih od 19 godina (88 posto).

Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje je ocjenjivalo i njihovu financijsku uključenost. Polovica tinejdžera ima otvoren račun u banci, a od toga se 33 posto koristi mobilnim bankarstvom.

Čak 92 posto svih ispitanika ima neke brige u vezi sa svojom financijskom budućnosti. Tinejdžeri su pritom najzabrinutiji u vezi s troškovima samostalnog života (34 posto) i pronalaskom dobro plaćenog posla (26%).