Mnogi koji su korona-krizu dočekali sa značajnijim kreditnim opterećenjima, bilo da se radi o poslovnom sektoru ili stanovništvu, posegnuli su za traženjem ‘timeouta’ za obveze prema bankama.

Tako su do kraja travnja građani, prema podacima Hrvatske narodne banke, zatražili moratorije za kredite vrijedne gotovo devet milijardi kuna. Guverner Boris Vujčić s tim u vezi kaže kako su zahtjevi podneseni za 54 tisuće kreditnih partija, a do kraja prošlog mjeseca pozitivno je riješena približno polovica.

Budući da neki građani imaju i više kredita, u više banaka, broj dužnika koji su na taj način odlučili premostiti poteškoće zbog narušenih primanja je manji, ali koliko, teško je reći.

No, u odnosu na ukupne kredite odobrene stanovništvu, spomenutih devet milijardi kuna za koje su zatraženi moratoriji predstavlja nepunih osam posto. HNB je na krizu Covid-19 odgovorio, uz ostalo, i prilagodbama regulatornog okvira veznim uz moratorije.

“U interesu banaka je da na najbolji mogući način iskoriste taj povoljan okvir”, kaže guverner, podsjećajući kako treba biti jasno da su “moratoriji ipak alat koji olakšava pozicije dužnika u privremenim teškoćama” u nekom kraćem razdoblju.

Ostavi li recesija dublje i trajnije posljedice na tržište rada, oni na žalost neće mnogo pomoći najpogođenijim dužnicima.

S obzirom na pad poslovne aktivnosti, i u poslovanju banaka sa sektorom poduzeća unatrag dva mjeseca su dominirali upiti i zahtjevi za odgode otplata kreditnih obveza te oni za kredite za očuvanje likvidnosti.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju