Kako je ministar gospodarstva Darko Horvat najavio da Vlada ide s novim, drugim paketom mjera pomoći gospodarstvu pogođenom pandemijom koronavirusa, poduzetnici su nakon jučerašnje vladine izvanredne konferencije za novinare sazvane na temu pomoći gospodarstvu u ovoj krizi ostali razočarani.

Umjesto najavljenih novih mjera premijer Andrej Plenković i resorni ministri zapravo su rezimirali i dodatno pojasnili one postojeće, od kojih su ovih dana neke već i zaživjele u praksi.

Nakon svega, kako u pojedinačnim razgovorima, tako i iz poruka gospodarskih udruženja od HGK i HUP-a do ad hoc formirane Inicijative Glas poduzetnika, prema Vladi stiže jedinstven apel vezano uz trenutno najosjetljiviji problem plaćanja poreza i doprinosa “oslobađanje, a ne odgoda”.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio je kako se gospodarstvenicima pruža mogućnost beskamatnog odgađanja plaćanja poreznih obveza koje su nastale u vrijeme trajanja krize za tri mjeseca, uz mogućnost prolongata za još tri, a još će se omogućiti i obročna otplata obveza nakon prestanka izvanrednih okolnosti, i to na 24 mjesečne rate.

Poduzetnici neće morati, podvlačili su u Vladi više puta, u vrijeme dok nema poslovnih aktivnosti, uplaćivati poreze na dohodak, na dobit, te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a osim toga osigurava se financiranje 100% troška neto minimalne plaće po zaposlenom, kao i povoljni krediti za održavanje likvidnosti.

To je, dakle, maksimalno što Vlada zasad može poduzeti u izvanrednim okolnostima, za koje nitko ne zna koliko će trajati. U Vladi podsjećaju i da je riječ o mjerama čija je težina gotovo četvrtina godišnjeg državnog proračuna, s tim da je teško procijeniti konačne vrijednosti, jer će ovisiti o tomu koliko će poduzetnika koristiti mjere koje su im na raspolaganju.

No, čini se da poduzetnici, iako pozdravljaju nastojanje da im se pomogne, te mjere ipak doživljavaju na sličan način kao što epidemiolozi komentiraju efikasnost zaštitnih maski – one ne spašavaju, već njihovo nošenje daje osjećaj ljudima da se pokušavaju zaštiti.

Stoga su i gospodarska udruženja uglavnom ostala pri svojim zahtjevima ili ih i dodatno dopunila. Najmlađa, inicijativa Glas poduzetnika, koja je u tjedan dana okupila više od 50 tisuća tvrtki i obrta, traži hitno oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa, kao i prireza, ali i komunalnih naknada, a ono bi bilo bi privremeno, u već predviđenom roku od tri plus tri mjeseca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kriva poruka

“Najavljena odgoda kriva je poruka svima onima koji trenutno imaju ‘shutdown’, koji nemaju nikakav prihod i koji već sada moraju znati da kada se kriza mogu ponovno krenuti na tržište. Ovaj pad prihoda i prekid poslovanja nije rezultat njihovog neznanja ili lošeg upravljanja i ne mogu oni biti jedini koji trebaju financirati opću blokadu”, ističe jedan od pokretača Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas, zapitavši se kakvu poruku šalje država i javni sektor privatnome obrazloženjem da mora voditi računa o likvidnosti državnog proračuna.

“Što manje poduzetnika ne preživi koronu, to će više ljudi završiti na burzi i bit će upitnije i održavanje proračuna, zaključuje Bujas, te poziva da se u pripremi drugog seta mjera Vlada odluči za otpis poreznih obveza.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, pohvalio je mjere kojima Vlada nastoji poslodavcima otvoriti pristup likvidnim sredstvima, kako sada, tako i nakon karantene, no ponavlja, “krediti su važni, ali nam je važnije dok nemamo nikakvih aktivnosti svesti i troškove na minimum ili točnije na nulu, kako bi nakon izlaska iz krize bili u stanju pokrenuti investicije”.

Dok čekaju taj trenutak, poslodavci se pripremaju i organiziraju, te bi stoga prema Majetiću bilo važno i da se što prije utvrdi iduće korake, koji bi dakle uključivali i otpise poreznih obveza, kako bi poduzetnici mogli raditi kalkulacije za nastavak poslovanja.

Ovo je tek prvi korak

Gospodarstvenici i u ovoj prilici nastoje progurati neke ranije i dobro poznate zahtjeve, pa tako su na popisima traženja da se za vrijeme trajanja krize ili trajno ukinu parafiskalni nameti, obvezne članarine i spomeničke rente, ali i ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit, kao i omogućavanje plaćanja PDV-a po naplati. Glas poduzetnika predlaže i ukidanje minimalne osnovice za doprinose za direktore i članove društva, te pojednostavljenje procesa i minimaliziranje troška likvidacije tvrtki.

Zvonimir Savić, ekonomski analitičar HGK, ali i savjetnik premijera Plenkovića, smatra da su mjere koje Vlada poduzima po brzini i obuhvatu dobre, posebno kada se usporede s drugim europskim državama, te ističe kako one tek trebaju zaživjeti.

“Ovo je prvi korak, a situacija u kojoj se nalazimo nije kontrolabilna, pa nije isključeno da biti još nužnog prilagođavanja stanju”, kaže Savić, no što se otpisa ili odgode tiče, u ovom trenutku to je irelevantno, jer poduzetnici porezne obveze neće plaćati idućih tri ili šest mjeseci.

No, iako to nitko ne izgovara, bude li situacija s koronavirusom išla neželjenim scenarijem, nije isključeno da će se u jednom trenutku posegnuti i za otpisom dugovanja državi.

No, poduzetnici ne kriju zadovoljstvo što su neke reforme koje godinama zazivaju i bez ikakvih posebnih mjera i programa Vlade zaživjele u praksi. Tako je do jučer zvučalo nevjerojatno da se silna birokratska papirologija može obaviti on-line, bez obilaska nekoliko državnih institucija.

Odjednom su, komentiraju poduzetnici, svi u ministarstvima i agencijama, zavodima povezani i umreženi, zahtjevi se mogu podnositi iz ureda ili kuće i sve funkcionira.

Čak i banke imaju brže i jednostavnije procjene i odobravanja zahtjeva, a i ministar rada Josip Aladrović potvrdio je da je prvog dana mjeru financiranja neto minimalne plaće zatražilo 7400 poslodavaca za oko 40 tisuća radnika, a više od 80 posto zahtjeva dostavljeno je on-line.

Što je važnije, više od 80 posto jučer ih je već bilo obrađeno. Gospodarstvenici se nadaju da će se ovakav nenadan zaokret i napredak u digitalizaciji i brzini administracije zadržati i nakon korone.