Najveće svjetske ekonomije do sada su odobrile ili su pred odobravanjem poticajnih mjera vrijednih preko 53 milijarde dolara kako bi uklonile mogućnost usporavanja rasta BDP-a koji pritišće koronavirus. Ako se tome pribroji iznos od 50 milijardi dolara koji su obećali Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, ukupni iznos koji je svijet za sada izdvojio za borbu protiv posljedica epidemije penje se na 110 milijardi dolara. Kako piše Reuters, do sada odobreni poticaji kreću se od snižavanja kamatnih stopa središnjih banaka preko povoljnijih kredita banaka do izravnih proračunskih planova javne potrošnje. Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo za sada je usamljeno u mišljenju da je potrebno pričekati s konkretnijim potezima.

Traže cjepivo

Plaćaju 30.000 kuna da vas zaraze koronom…

Žarište ekonomske infekcije

Do sada najveći paket mjera najavila je Kina, žarište infekcije koja se proširila u već stotinjak država svijeta. Vlada u Pekingu objavila je kako je za suzbijanje posljedica koronavirusa izdvojila 110,5 milijardi juana, odnosno 15,9 milijardi dolara. Povećana je novčana podrška regijama koje su pogođene epidemijom, dok je središnja banka snizila nekoliko svojih ključnih kamatnih stopa te naložila komercijalnim bankama da kompanijama na čije se poslovanje negativno odrazila epidemija ponude jeftine kredite te labavije uvjete otplate već postojećih plasmana.

Potrebu poticaja potvrđuje i tmuran izvještaj o vanjskoj trgovini Kine. Prema podacima kineske carine, izvoz te zemlje pao je u prva dva mjeseca ove godine 17,2 posto, najviše od veljače prošle godine i više od 14 posto, koliko su očekivali analitičari Reutersa. Uvoz je istodobno pao za 4 posto, nešto manje nego što se očekivalo.

Analitičari smatraju da je sasvim jasno da će se u prvom tromjesečju rast kineskog gospodarstva oštro usporiti, pa u japanskoj banci Nomura procjenjuju da bi kineski BDP u prvom kvartalu mogao zabilježiti rast od samo 2 posto na godišnjoj razini, znatno manje od 6 posto u prethodnom tromjesečju. Još jedna azijska ekonomska sila – Južna Koreja – najavila je paket poticaja vrijedan 11,7 bilijuna wona (9,8 milijardi eura) kako bi suzbila negativni utjecaj najveće epidemije izvan Kine. U najvećoj svjetskoj ekonomiji, SAD-u, donji dom Kongresa odobrio je paket od 8,3 milijarde dolara za suzbijanje širenja zaraze i razvoj cjepiva te ga poslao Senatu na konačno odobrenje. Ne treba zanemariti ni da je središnja banka Fed prošloga tjedna snizila kamatnu stopu za 0,5 posto.

Za tako snažno pojeftinjenje novca odlučila se i Banka Kanade koja je stopu na prekonoćne pozajmice spustila sa 1,75 posto na 1,25 posto. Kanadska središnja banka posljednji je puta tako duboko snizila kamatnu stopu tijekom financijske krize 2009. godine. Europska unija za sada nema ujednačen odgovor. Pojedine države dobile su odriješene ruke da se pozabave ekonomskim utjecajem koronavirusa, a iz Bruxellesa za sada dolaze signali da će usklađeniji poticaji biti objavljeni ako utjecaj na gospodarstvo cijele EU bude ozbiljan. No, francuski ministar financija Bruno Le Maire u ponedjeljak kako Europa mora osmisliti “ogroman” plan poticaja za gospodarstvo. Za sastanak ministara članica eurozone Le Maire je najavio prijedlog niza fiskalnih i proračunskih mjera u sklopu koordiniranog i opsežnog plana poticaja.

lzvanredna situacija

U ovakvim izvanrednim situacijama proračunska pravila Europske unije, službenog naziva Pakt o stabilnosti i rastu, dopuštaju vladama članica da zaustave mjere štednje i smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Za takav pristup odlučila se talijanska vlada koja planira podići proračunski deficit u 2020. za 0,35 posto kako bi se othrvala posljedicama zdravstvene krize. Ministar gospodarstva Roberto Gualtieri izjavio je prošloga tjedna da će Rim zatražiti od Bruxellesa odobravanje povećanja deficita, trenutno postavljenog na 2,2 posto. K tome, njegova zamjenica Laura Castelli otkrila je kako će vlada vjerojatno povećati vrijednost mjera za pomoć gospodarstvu na 5 milijardi eura. Iako je vlada u nedjelju naložila karantenu za sjeverne dijelove zemlje koje nastanjuje 16 milijuna ljudi, tamošnja poslovna zajednica smatra kako se to neće značajno negativno odraziti na njihovo poslovanje. Čelnica udruge poslodavaca Confindustria Marcella Panucci izjavila je za Bloomberg kako nove restrikcije ne znače da će protok roba biti narušen. Tvrtke će i dalje moći normalno poslovati, dodala je Panucci. U najvećoj europskoj ekonomiji, Njemačkoj, vlada je najavila niz mjera, uključujući dodatne 12,4 milijarde eura ulaganja u iduće četiri godine, kako bi poduprla gospodarsku aktivnost koja trpi štetu zbog epidemije koronavirusa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

geoinformatičkih rješenja

Moćni softver hrvatske tvrtke otkriva gdje je koronavirus

“Zbog koronavirusa kompanije u Njemačkoj ne bi smjele bankrotirati niti bismo smjeli gubiti radna mjesta, ako to ikako možemo spriječiti”, navodi se u ponedjeljak u priopćenju vladajuće koalicije. Velika koalicija odlučila je povećati ulaganja za 3,1 milijardu eura u svakoj godini od 2021. do 2024. Ukupno 12,4 milijarde eura bit će investirano u projekte okrenute budućnosti, poput modernih prometnica, dostupnog stanovanja, digitalne strategije i umjetne inteligencije. Među mjerama kojima se želi ublažiti šokove izazvane koronavirusom, koalicija je odlučila povećati beneficije radnicima zbog skraćenog radnog vremena i time zaštititi radna mjesta i pružiti podršku poslodavcima. Prema novim propisima, kompanije mogu tražiti dodatke za skraćeni rad ako on obuvaća samo desetinu zaposlenika. Do sada su ga mogle tražiti ako je skraćeno radila najmanje trećina radnika. Pravo na taj dodatak imat će po novim propisima i privremeno zaposleni radnici. Vlada će razmotriti i dodatnu financijsku pomoć kompanijama, navodi se još u priopćenju koalicije.

Britanija po svome

Vlada drugog europskog gospodarstva po veličini, Francuske, aktivirala je plan državne pomoći za skraćenje radnih sati, a odobrila je kompanijama i suspenziju plaćanja nekih socijalnih doprinosa i poreza. Državnoj investicijskoj banci Bpifrance naloženo je jamčenje za kredite za ublažavanje kratkoročnih problema s novčanim tokom. Francuska središnja banka u ponedjeljak je procijenila da će gospodarstvo u prvom tromjesečju gotovo stagnirati u odnosu na posljednja tri mjeseca 2019., upozorivši i na mogućnost izraženijeg usporavanja aktivnosti zbog epidemije.

Od država izvan Europe koje spremaju odgovor putem središnjih banaka izdvajaju se Indija i Japan. Indijski vladini dužnosnici kazali su Reutersu kako središnja banka RBI namjerava ubrizgati likvidnost u gospodarstvo kroz drugu rundu dugoročnih repo operacija (LTRO).

Jedan dužnosnik ističe da bi RBI mogao ubrizgati i do bilijun rupija (13,6 milijardi dolara) u rundi koja će započeti najranije u travnju. Izvori iz vlade također tvrde da je od državnih banaka zatraženo da do kraja ožujka odobre nove kredite u iznosu 500 do 600 milijardi rupija što je preračunato najmanje sedam milijardi dolara.

Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda najavio je da je spreman ubrizgati još novca u financijska tržišta dok je vlada najavila da će izaći s fiskalnim mjerama kako bi zaštitila gospodarstvo od negativnog utjecaja epidemije. Na najoprezniji pristup za sada se odlučila Velika Britanija. Budući guverner Banke Engleske Andrew Bailey izjavio je kako treba pričekati s odlukom o snižavanju kamatnih stopa dok ne postanu jasniji pokazatelji.