Očekivanja da će izbor Tomislava Nikolića, zamjenika predsjednika SRS, za predsjednika Skupštine Srbije, izazvati pometnju u ekonomskom sektoru potvrdila se već istog dana. Umjesto dosadašnje rezerviranosti i čekanja kojim će putem krenuti Srbija, uslijedili su prvi konkretni potezi, kao odgovor inozemnih ulagača u srbijansko gospodarstvo. Konzorcij mađarskih i američkih poduzeća odgodio je početak gradnje tvornice bioetanola u Zrenjaninu, u što je trebalo biti uloženo 370 milijuna dolara. To je trebala biti dosad najveća tzv. greenfield investicija. Ulagači su odgađanje objasnili čekanjem kakvu će vladu izabrati novi parlament jer su postali svjesni da više nema nikakvih izgleda da novu vladu sastave stranke iz demokratskog bloka. G 17 plus se nakon Nikolećeva izbora povukao iz razgovora o osnivanju vlade, a poslije svađalačke polemike u parlamentu izmjeđu poslanika DS i DSS praktično je isključena mogućnost da Tadić i Koštunica sastave zajedničku vladu.Pojačana politička nestabilnost izavala je pad vrijednosti dinara u odnosu na euro unatoč tome što je središnja banka intervenirala sa 37 milijuna eura kako bi spriječila veće pomicanje na tečajnoj listi. Istodobno je iz Ekonomskog instituta stiglo upozorenje kako će novonastala situacija utjecati na rast inflacije. U Institutu procjenju da će novi parlamentarni izbori i usvajanje predloženog proračuna pogodovati većem rastu inflacije od planiranog. Gotovo petina privatnih i polovica državno-društvenih tvrtki očekuje rast cijena svojih proizvoda u iduća tri mesjeca iako je više od 21 posto državno-društvenih i oko 11 posto privatnih preduzeća već u travnju podiglo cijene svojim proizvodima. Stojan Stamenković, stručni suradnik Instituta, ističe kako je za suzbijanje inflatornih očekivanja bilo potrebno više od jedne i pol godine, ali za njihovo oživljavanje potrebno je znatno manje vremena.

Novi val inflacije značio bi gubitak ne jedne, već nekoliko godina, s velikim posljedicama po investicije i razvoj. Opipljivije posljedice po ekonomiju zemlje očekuju se na jesen, do kojih će doći zbog smanjenog zanimanja inozemnih ulagača da kapital plasiraju u Srbiju, a to će se odraziti na veću nezaposlenost i standard građana. Generalni direktor Duvanske industrije Niš Eugenio Sidoli, uz ocjenu kako Srbiji najviše nedostaje stabilnost, ukazao je će da bez jasne koncepcije razvoja gospodarstva i društva, kao i stabilnih pravila igre na tržištu, koja se neće mijenjati najmanje 10 godina, svakom inozemnom ulagaču biti neopisivo teško raditi u Srbiji. Prva gruba procjena govori kako će Srbija u 2007. godini, zbog političke nestabilnosti, koju je uvećao Nikolićev izbor, izgubiti najmanje dvije milijarde dolara. Time je postao upitan postavljeni cilj o rastu BDP od sedam posto, rast kojega se najvećim dijelom oslanja na priljev inozemnog kapitala. Srbija je računala na najmanje 3,7 milijarde eura iz inozemstva, a dosad je pristiglo oko 20 posto. Reagiranja ulagača nagovještavaju da će priljev biti osjetno manji od očekivanog. Njemačko predsjedništvo Europske unije izrazilo je zabrinutost zbog izbora radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta. “Predsjedništvo EU sa zabrinutošću je primilo izbor zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta”, kaže se u priopćenju njemačkog predsjedništva objavljenom na web stranici. “Dosad se SRS uvijek snažno protivila jačanju veza Srbije s Europskom unijom”, naglašava se u priopćenju. Predsjedništvo je pozvalo sve reformske stranke u Srbiji da iskoriste razdoblje do 15. svibnja kako bi stvorile demokratsku vladu koja bi potvrdila srbijansku proeuropsku politiku. Šef delegacije Europske komisije u Beogradu Josep M. LLoveras izjavio je da očekuje da Srbija u što skorijem roku dobije novu vladu koja će odražavati volju glasača na parlamentarnim izborima. “Većina građana je na izborima izrazila volju i želju za reformama i europskim integracijama”, rekao je Ljoveras novinarima. Dužnosnici Unije su, kako je rekao, zabrinuti zbog situacije u Srbiji, ali se nadaju da će biti osigurana politička stabilnost neophodna za razvoj zemlje. “EU i Komisija spremne su nastaviti pružati Srbiji financijsku i tehničku pomoć u procesu eurointegracija”, kazao je LLoveras na konferenciji o poduzetničkom obrazovanju, koja je organizovana u povodu Dana Europe.

Predsjednik Boris Tadić očekuje mandatara nove vlade od stranaka DSS-NS, SPS-a i SRS-a

Ponukan razvojem događaja prilikom konstituiranja parlamenta, predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao je poslaničke grupe SRS, SPS i DSS-NS, koje su omogućile Nikolićev izbor da do 11. svibnja predlože mandatara za sastav nove vlade. Izbor Nikolića Tadić je shvatio kao stvaranje skupštinske većine, što ju čine poslanici spomenutih stranaka. Predsjednik želi znati ima li nova većina kandidata za predsjednika vlade. Ako ga nema, Tadić će predložiti svog kandidata pa u slučaju da ne bude izabran, što je realno očekivati, najavljuje raspuštanje skupštine i raspisivanje novih parlamentarnih izbora pozivajući se na Ustav Srbije. Šef poslaničke grupe DSS-a Miloš Aligrudić izjavio je kako ne postoji mogućnost da DSS-NS, SRS i SPS osnuju novu vladu naglašavajući kako podrška izboru Nikolića ne znači da je uspostavljena parlamentarna većina. Na temelju dosad iznijetih stavova proizilazi da se će Srbija prije imati nove izbore nego što će bobiti novu vladu. Za izbore se založila i LDP Čedomira Jovanovića, najdosljednijeg sljedbenika Zorana Đinđića.

Manjine zabrinute zbog ulaska radikala u vlast

SUBOTICA Zbog ulaska radikala u vlast većina predstavnika manjina u Vojvodini strahuje od jačanja nacionalizma i ekstremizma, a time i od međunacionalnih incidenata. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat je izjavio da su manjine “zabrinute i zatečene” jer bi ekstremisti posljednje događaje mogli protumačiti kao ohrabrenje, što bi za posljedicu moglo imati pojavu novih nedjela “koje smo već imali prigodu vidjeti”. Predsjednica Nacionalnog vijeća Slovaka Ana Tomanova-Makanova kaže da je ne bi čudilo da dođe do porasta međunacionalnih incidenata jer sada nitko “ne radi na uspostavi normalnih odnosa među manjinama i pripadnicima većine”. Na moguće narušavanje odnosa u Vojvodini zbog ulaska radikala u strukture beogradske vlasti upozorio je i vojvođanski premijer rekavši “da se manjine dobro sjećaju načina na koji su se radikali ponašali tijekom 90-ih u Vojvodini”. S druge strane, predstavnik mađarske manjine Laszlo Jozsa ističe da ne treba političku situaciju povezivati s porastom nacionalizma, te da ne vjeruje da bi društvo dopustilo sukobe s manjinama. Prošle je nedjelje bila 15. obljetnica početka progona 30.000 Hrvata iz Srijema.
(H)

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe