Da je automobil nužna potreba smatra većina hrvatskih građana. Malo tko na posjedovanje barem jednog automobila gleda kao luksuz, već kao nasušnu potrebu koja je neophodna u ovo moderno doba. No, automobil je ujedno i potpuno neisplativa investicija. Onog trenutka kada kupac svog novog limenog ljubimca izveze iz autosalona, nepovratno gubi barem 15 posto uložene vrijednosti. Što se više novca uloži u automobil, više se i gubi jer vrjedniji automobili više gube na cijeni, pa se već za nekoliko godina može računati tek na povrat 50 posto uloženog iznosa. Unatoč tome, sve se više hrvatskih građana odlučuje na kupnju novog automobila. Prošla godina bila je rekordna po broju novih registriranih automobila u Hrvatskoj – zabilježeno je 78.775 novoregistriranih automomobila te godine što je 8.234 vozila više nego godinu dana ranije, odnosno 11,7 posto. Takvi podaci govore da hrvatski građani u sve većem broju obnavljaju svoj vozni park. Sve se češće odlučuju za kupovinu novog automobila umjesto rabljenih “mačaka u vreći”. Ukupno je u prošloj godini bilo registrirano 1,8 milijuna vozila u Hrvatskoj, od čega je oko 1,4 milijuna bilo osobnih automobila, što znači da dva od pet hrvatskih građana imaju vozilo.
Statusni simbol
Dok jedan dio ljudi kupuje automobil kako bi olakšalo svakodnevicu (najčešće tek prividno), postoji i onaj sloj kojem automobil služi kao statusni simbol. Nije rijedak slučaj da poslovni ljudi kupuju skupocjene automobile koji im u pravilu ne trebaju, ali otvoreno priznaju da su im takva vozila potrebna zbog ostavljanja utiska na poslovne partnere. I na stranicama naših novina imali smo priče ljudi koji skupocjene automobile drže u garaži, a provozaju ih tek kad idu na poslovni sastanak, kako bi i na taj način pokazali da im u poslu dobro ide. No, htjeli mi priznati ili ne, automobil je jedna od najgorih mogućih investicija. Ne postoji način da se na kupovini automobila zaradi, osim ako se ne radi o ljudima koji žive od toga da traže jeftine ili karambolirane automobile, malo ih “ušminkaju” i preprodaju naivnim kupcima. Padu cijene automobila treba dodati čitav niz dodatnih troškova koji slijede uz to. Većina hrvatskih građana novi automobil kupuje na kredit ili leasing, što dodatno poskupljuje čitav posao. Iako su možda stanovnici ruralnih sredina osuđeni na osobne automobile jer im javni prijevoz nije dovoljan za zadovoljenje svih dnevnih potreba, stanovnicima većih gradova to teško može biti izgovor. Primjerice, stanovnici Zagreba i prigradskih naselja mogu se koristiti tramvajem, autobusom i prigradskom željeznicom, odnosno javnim gradskim prijevozom koji funkcionira sasvim zadovoljavajuće. Takav način prijevoza lišit će korisnike svih briga oko parkiranja kojeg kronično nedostaje u centru grada, ali i računa za parkiranje koji znaju biti iznimno skupi. U samom centru grada ili kraj pojedinih središta koja privlače veći broj ljudi naplaćuje se parking po 16 kuna za sat vremena. Greške se skupo plaćaju: neplaćanje parkinga u gradu košta 250 kuna, zaboravljanje produživanja parkiranja 150 kuna, 250 kuna stoji samo dolazak “pauka”, a premještanje vozila 500 kuna, pa onda još slijedi kazna policije, naknada za čuvanje vozila…
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu