EN DE

Hidroelektra lani udvostručila dobit

Autor: Romana Dugandžija
02. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Prihod 17 posto iznad planiranog, likvidnost još nedovoljna za podmirenje svih obveza

Hidrolelektra niskogradnja d.d. u protekloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 4,985.000 kuna što je gotovo dvostruko više od 2,803.000 kuna dobiti iz 2005. godine. Prema izvješću za 2006. godinu, tržišna je kapitalizacija kompanije 306,357.000 kuna, dok je zarada po dionici 491,46 kuna. U posljednjem se tromjesečju 2006. dionicom Hidroelektre niskogradnje trgovalo po najnižoj cijeni od 440 kuna, dok je najviša postignuta cijena iznosila 559,99 kuna. Još početkom srpnja prošle godine cijena dionica Hidroelektre kretala se ispod 150 kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uzlet dionica
U drugoj su polovici godine zabilježile impresivan rast koji je u mjesec dana višestruko uvećan, te je tako sredinom kolovoza dionica dostigla all-time-high rezultat od 650 kuna. Ukupni prihodi u 2006. iznosili su 1,029 286.000 kuna, a ako se uzme u obzir da je planirani prihod iznosio 853,721.904 kuna ostvareni je bio 17,06 posto viši. Iako se na stranicama kompanije navodi poslovno sudjelovanje u zemljama kao što su Hrvatska, Alžir, Grčka, Njemačka, Kenija, Rusija, Ukrajina, Slovenija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, te BiH, protekle godine nije bilo prihoda od izvoza. Zabilježenih 66.000 kuna prihoda iz inozemstva odnosi se na dugovanja iz Alžira od prije dvadesetak godina. Ukupni su rashodi kompanije iznosili 1,023.142. 000 kuna. U izvješću se navodi kako je u odnosu na prethodne godine tekuća likvidnost u porastu, ali nije dovoljna za podmirenje svih obveza. Neizvjesna su pojedina utužena potraživanja kao što su ŽS Brno na iznos 1,643.184,87 kuna, Hrvatske vode na iznos 1,599.429,54 kune, te Ministarstvo za javne radove, obnovu i razvoj na iznos 16,658.029,00 kuna. Neto efekt sporova koji se vode protiv društva i koje vodi društvo na dan 31. prosinca 2006. iznosili su približno 36 milijuna kuna u korist Hidroelektre. Kompanija sada sudjeluje u gradnji autoceste Zagreb – Rijeka, a osnovne su djelatnosti gradnja autocesta, tunela, hidroelektrana, nadvožnjaka, podvožnjaka i izvedba ostalih građevinskih radova. Prošle je godine došlo do većih promjena u vlasničkoj strukturi kompanije. No još veće promjene dogodile su se početkom ove godine, točnije u veljači, kada se poredak najvećih dioničara znatno promijenio u korist uprave kompanije. Trojica najvećih vlasnika postali menadžeri kompanije. Sa 14,21 posto dionica najveći je dioničar Hidroelektre niskogradnje, nakon što je Samoborka prodala velik dio svojih dionica, Rade Pilipović, predsjednik Uprave kompanije.

Hidrolelektra niskogradnja d.d. u protekloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 4,985.000 kuna što je gotovo dvostruko više od 2,803.000 kuna dobiti iz 2005. godine. Prema izvješću za 2006. godinu, tržišna je kapitalizacija kompanije 306,357.000 kuna, dok je zarada po dionici 491,46 kuna. U posljednjem se tromjesečju 2006. dionicom Hidroelektre niskogradnje trgovalo po najnižoj cijeni od 440 kuna, dok je najviša postignuta cijena iznosila 559,99 kuna. Još početkom srpnja prošle godine cijena dionica Hidroelektre kretala se ispod 150 kuna.

Uzlet dionica
U drugoj su polovici godine zabilježile impresivan rast koji je u mjesec dana višestruko uvećan, te je tako sredinom kolovoza dionica dostigla all-time-high rezultat od 650 kuna. Ukupni prihodi u 2006. iznosili su 1,029 286.000 kuna, a ako se uzme u obzir da je planirani prihod iznosio 853,721.904 kuna ostvareni je bio 17,06 posto viši. Iako se na stranicama kompanije navodi poslovno sudjelovanje u zemljama kao što su Hrvatska, Alžir, Grčka, Njemačka, Kenija, Rusija, Ukrajina, Slovenija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, te BiH, protekle godine nije bilo prihoda od izvoza. Zabilježenih 66.000 kuna prihoda iz inozemstva odnosi se na dugovanja iz Alžira od prije dvadesetak godina. Ukupni su rashodi kompanije iznosili 1,023.142. 000 kuna. U izvješću se navodi kako je u odnosu na prethodne godine tekuća likvidnost u porastu, ali nije dovoljna za podmirenje svih obveza. Neizvjesna su pojedina utužena potraživanja kao što su ŽS Brno na iznos 1,643.184,87 kuna, Hrvatske vode na iznos 1,599.429,54 kune, te Ministarstvo za javne radove, obnovu i razvoj na iznos 16,658.029,00 kuna. Neto efekt sporova koji se vode protiv društva i koje vodi društvo na dan 31. prosinca 2006. iznosili su približno 36 milijuna kuna u korist Hidroelektre. Kompanija sada sudjeluje u gradnji autoceste Zagreb – Rijeka, a osnovne su djelatnosti gradnja autocesta, tunela, hidroelektrana, nadvožnjaka, podvožnjaka i izvedba ostalih građevinskih radova. Prošle je godine došlo do većih promjena u vlasničkoj strukturi kompanije. No još veće promjene dogodile su se početkom ove godine, točnije u veljači, kada se poredak najvećih dioničara znatno promijenio u korist uprave kompanije. Trojica najvećih vlasnika postali menadžeri kompanije. Sa 14,21 posto dionica najveći je dioničar Hidroelektre niskogradnje, nakon što je Samoborka prodala velik dio svojih dionica, Rade Pilipović, predsjednik Uprave kompanije.

Menadžeri preuzeli
Odmah iza njega u vlasničkoj strukturi su zamjenik generalnog direktora Petar Marić te tehnički direktor Nikola Salopek, a svaki drži po 14,20 posto. Na četvrtom je mjestu trezor Hidroelektra niskogradnja d.d., a Samoborka je pala na sedmo mjesto. Među deset najvećih dioničara je i karlovačka tvrtka Centrogradnja te A.B. Petrol promet, tvrtka koja se bavi trgovinom nafte i naftnih derivata, a posjeduje i četiri benzinske postaje.

Suspenzija dionicama u listopadu 2006.

Polovicom veljače ove godine Samoborka je još bila najveći dioničar tvrtke, no tada je u nešto više od tjedan dana vlasnika promijenilo gotovo 10 posto ukupnog broja dionica. Iako su samo nekoliko dana prije realizirane transakcije po niskih 300 kuna po dionici, koje je regulator i poništio, Samoborka je u posljednjim transakcijama prodavala po prosječnoj cijeni od 513 kuna. U listopadu prošle godine Zagrebačka je burza suspendirala trgovanje dionicama Hidrolektre niskogradnje zbog pada cijene na 300 kuna što je bio pad od oko 40 posto te zatražila očitovanja kompanijine uprave. Trgovanje je nastavljeno dan nakon što je Uprava izvijestila da ne raspolaže informacijama koje su mogle utjecati na takvu promjenu cijene.




Autor: Romana Dugandžija
02. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close