Iako za Podravku nema iznenađenja a ni posebnih prilagodbi prema odredbama EU, Marijan Jurić, direktor korporativnog sektora Poslovna kvaliteta, i te kako je zainteresiran za ishod Prve konferencije o sigurnosti hrane koja se jučer i danas održava u organizaciji HGK u Opatiji, upravo o temi prilagodbe EU i uvođenja novog sustava sigurnosti, tzv. higijenskog paketa. Podravka radi prema odredbama EU dulje vrijeme, ima registrirane objekte za izvoz u EU, a europske i američke inspekcije obilaze im pogone godinama. Zadovoljne su nalazima, kompanija ima implementiran HACCP u svim dijelovima u Hrvatskoj i inozemstvu, a primjenjuje se i ISO 9001. Za dodatne sustave (IFS, BRC-GSF i NSF), koje traže strani trgovački lanci, a i neki domaći, planiraju ove godine uložiti u Hrvatskoj, Češkoj i Poljskoj oko 350.000 kuna. Međutim, sve službene kontrole što se tiče zdravstvene ispravnosti hrane stoje Podravku milijune kuna pa se nadaju smanjenju troškova jer bi se neke paralelne kontrole trebale ukinuti. Marijan Jurić stoga očekuje da će se na konferenciji nejasni dijelovi u nacrtima novih Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu koji predstavljaju prilagodbu propisima EU doraditi prije upućivanja na hitno usvajanje u Sabor. Kako se istodobno radi na nizu provedbenih propisa, sada je pravi trenutak, slaže se i Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, da se senzibilizira javnost za ova pitanja i ukaže na posljedice njihove primjene. Konferencija je logičan nastavak niza aktivnosti, kaže, kojima je cilj tvrtkama olakšati uvođenje tzv. higijenskog paketa, odnosno njegovu što isplativiju, kvalitetniju i bržu primjenu.

Države članice EU “higijenski paket” primjenjuju od 1. siječnja 2006., a on u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje stavlja subjekte u poslovanju s hranom, što znači da svi koji posluju s hranom moraju imati obvezne interne sustave samokontrole zasnovane na HACCP-u. Pod nadzorom je sva hrana i hrana za životinje, u svim stadijima proizvodnje, prerade, distribucije, uvoza i izvoza, odnosno na djelu je sustav “od polja do stola”. Hrvatske tvrtke mnogo rade na uvođenju europskih normi, a novi zakoni će samo olakšati poslovanje i pridonijeti poboljšanju stanja, smatra direktorica Marković, jer uvodi se niz promjena, a između ostalog i samo jedno nadležno tijelo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kao središnje tijelo državne uprave odgovorno za zdravstvenu ispravnost, higijenu i kvalitetu hrane i hrane za životinje te organizaciju službenih kontrola. Inače krajnji rok uvođenja HACCP-a kod svih u prehrambenom lancu je konac 2009. godine. Marijan Jurić pak vjeruje da neće doći do sukoba interesa oko nadležnog tijela između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi jer to bi moglo usporiti razvoj potrebne infrastrukture za provedbu oba zakona. Naime, novim Zakonom o hrani se uređuje odgovornost svakog sudionika u lancu hrane, a subjekte obvezuje na implementaciju HACCP načela, dok prijedlog novog Zakona o veterinarstvu popravlja temeljne nedostatke sadašnjeg zakona koji su uočeni tijekom procesa screeninga. Zakon uređuje zdravstvenu zaštitu životinja, sigurnost hrane i hrane za životinje, certificiranje i veterinarske preglede u unutarnjem i međunarodnom prometu, sustav provedbe veterinarske djelatnosti, naknade i troškove, upravni i inspekcijski nadzor te središnji informacijski sustav. Jurić tvrdi da su problemi za provedbu Zakona o veterinarstvu već sada vidljivi, a to su prije svega nedostatak potrebne infrastrukture, način sustavnog rješavanja sukoba interesa, ali i interakcija s novim zakonom o hrani koji je također u procesu donošenja po hitnom postupku.

Sigurnost hrane u EU

2000. objavljena ‘Bijela knjiga o sigurnosti hrane’
2002. usvojen Zakon o hrani
2004. usvojene 4 uredbe poznate kao ‘higijenski paket’
2006. počela primjena uredbi