Kina će ove godine povećati svoj vojni proračun na 45 milijardi dolara kako bi učinkovitije odgovorila na regionalne izazove, opremila vojne snage sa sofisticiranijim naoružanjem te povećala plaće svojim vojnicima. Povećanje kineskog vojnog proračuna najavljeno je samo nekoliko dana nakon što je druga regionalna sila Indija također objavila da će povećati svoj vojni proračun za 7,8 posto na 21,3 milijarde dolara kako bi modernizirala svoju zastarjelu vojnu mašineriju. Glasnogovornik svekineskog narodnog kongresa Jiang Enzhu izjavio je jučer na novinskoj konferenciji u Pekingu kako će izdaci za vojsku porasti za 17,8 posto kako bi se povećale plaće za dva milijuna vojnika Narodne oslobodilačke vojske te za modernizaciju kako bi se Tajvan odvratio od težnji prema neovisnosti. “Odvraćanje Tajvana od neovisnosti i održavanje mira u tajvanskom tjesnacu ostaje najvažniji zadatak jer Kina očekuje da će Tajvan ove godine nastaviti pritisak za pravnom neovisnošću”, rekao je Enzhu. Enzhu je također istaknuo kako Kina ostaje predana razvoju mira i da zauzima obrambeni vojni položaj, dodavši kako njegova zemlja “nema namjeru ući u utrku u naoružanju ni sa jednom zemljom te da Kina ne predstavlja niti će predstavljati prijetnju bilo kojoj državi. No u slučaju Tajvana ova se izjava može uzeti s velikom rezervom s obzirom na to da Peking taj ”odmetnuti” otok smatra dijelom Kine i da potencijalni napad na njega ne bi smatrala napadom na drugu državu već vjerojatno kao potez radi potpune integracije svog teritorija. Uzastopno povećanje kineskog vojnog budžeta zabrinulo je američke dužnosnike između ostalog i potpredsjednika Dicka Cheneya, koji je prošlog mjeseca izjavio kako jačanje kineske vojske i testiranje antisatelitskog projektila u siječnju nije u skladu s kineskim izjavama o rastu u mirovne svrhe. Zabrinutost je pokazao i Tajvan.

“Stvarni rast kineske potrošnje za obranu je mnogo veći, čak tri do četiri puta nego što to pokazuju službeni podaci”, kaže Andrew Yang, državni tajnik Tajvanskog vijeća za napredne političke studije iz Taipeia. “Tehnološka poboljšanja u proteklom desetljeću omogućila su Narodnoj oslobodilačkoj vojsci da naciljaju bilo koji grad u SAD-u s velikom preciznošću”, rekao je Yang. Kina je također izradila novi borbeni zrakoplov koristeći se ruskim i izraelskim dizajnom te je poboljšala računalne ssutave i informacijsku tehnologiju svojih obrambenih snaga. Sada se Peking okrenuo nabavci novih nosača aviona kako bi proširio operacijski radijus svojih snaga izvan kineskih istočnih i južnih granica. Zračne snage također trebaju zrakoplove za uzbunu, kao i zrakoplove.cisterne koji mogu gorivom opskrbiti borbene zrakoplove u letu. Što se tiče Indije, ona je krenula u povećanje vojnog budžeta kako bi modernizirala vojnu mašineriju koja većinom datira iz ranih devedsetih godina prošlog stoljeća. Indija ima vojsku od 1,3 milijuna ljudi, što je čini četvrtom najvećom na svijetu, no njezini vojnici raspolažu zastarjelom opremom.

Kako bi osuvremenila svoje vojne snage, Indija je krenula u nabavu 126 novih borbenih zrakoplova, vrijednu između 6,5 i 10 milijardi dolara, koji će zamijeniti dotrajale MiG-ove 21, što je zainteresiralo mnoge međunarodne proizvođače vojne opreme i dovelo do natjecanje između američkog F-16, koji proizvodi Lockheed-Martin i F-18 njegova domaćeg konkurenta Boeinga. U utrku su ušli i francuski Rafale, Eurofighter te ruski MiG-35 i MiG-29. Inače, indijski ministar financija Chidambaram obećao je kako će vojsci doznačiti još novca ako bude potrebno. Povećanje indijskog vojnog budžeta došlo je u tijeku mirovnog procesa između Indije i Pakistana koji je počeo u siječnju 2006., a vodi se zbog spornog područja Kašmira na koji obje države tvrde da polažu pravo i zbog kojeg su se zaratile već dvaput. Unatoč nastojanju za postizanjem mira situacija je poprilično napeta tako da se rast indijskog vojnog budžeta može direktno povezati s napetostima s Pakistanom koji na ovu odluku New Delhija ne gleda nimalo pozitivno.