Kao bomba na svjetskim tržištima jučer su odjeknule glasine o pregovorima koje navodno vode InBev i američki Anheuser-Busch, a koje su se pojavile u jednom brazilskom dnevnom listu. I dok se autor teksta poziva na izvore bliske belgijskoj kompaniji, za sada nema nikakve službene potvrde, što ipak nije ograničilo optimizam investitora, kojim se InBev našao u plusu od čak 5,5 posto, nadmašivši pritom i Diageo (+3,7 posto), koji je, baš kao i Michelin (+5,5 posto), Danone (+4,6 posto) i LVMH (+4,5 posto), oduševio analitičare ostvarenim poslovnim rezultatima iz zadnjeg kvartala prošle godine. S druge pak strane, podbacili su ABB (-2,5 posto), Akzo Nobel (-2,3 posto), a posebno Telenor, kojeg su slabiji rezultati koštali dnevnog pada dionica od čak 8,5 posto. Servirajući niz doista impresivnih brojki iz posljednjeg kvartala, Credit Suisse u velikoj je mjeri bio zaslužan za jučerašnju korekciju na europskim tržištima kapitala, uvjetujući nimalo uvjerljivu izvedbu dionica financijskih institucija. Naizgled paradoksalna hipoteza počiva na činjenici da se nedavno objavljeni poslovni rezultirati izravnih suparnika, kao što su Deutsche Bank (+0,1 posto) i UBS (-1,4 posto), u usporedbi s izvješćem švicarskog diva, doimaju poprilično blijedima, pri čemu su svojevrsno sivilo unutar sektora nedvojbeno podebljali BNP Paribas i ING, također nadmašivši svježim brojkama očekivanja analitičara, ali su (iz različitih razloga) svejedno skliznuli na negativan teritorij. Štoviše, BNP Paribas je zabilježio pad cijene dionica od čak 3,6 posto, a posebno zabrinjavajućima promatrači su označili rezultate retail bankarstva (uz neočekivano više troškove proizašle iz preuzimanje talijanske Banca Nazionale del Lavoro), što je sasvim na tragu intonacije kvartalnog izvješća koje je samo dan ranije objavila Societe Generale (-1,6 posto). I zbog toga je podatak o rastu dobiti od 29 posto (na 1,7 milijardi eura) bio sasvim u drugom planu, a negativne reakcije ulagača isprovocirale domino-efekt čijeg su utjecaja bili pošteđeni samo rijetki predstavnici sektora.

Zaokruživši iznimno lošu izvedbu francuskog bankarskog terceta, Credit Agricole je zabilježila pad cijene dionica od 3,2 posto, dok je ING bio kažnjen minusom od 0,6 posto zbog blagog pogoršanja profitnih marži i izostanka detaljnijih prognoza za tekuću godinu. Što je, po svemu sudeći, ključan generator pesimizma ulagača, pomalo obeshrabrenih budućim perspektivama, odnosno, opreznim prognozama koje uvelike smanjuju vjerojatnost reprize prošle godine i izdašnih profita s kojima dioničari zasigurno mogu biti zadovoljni. S druge pak strane, Credit Suisse je u zadnjem kvartalu 2006. godine, dijelom svakako zahvaljujući i prodaji vrijedne imovine (poput Winterthur osiguranja), učetverostručila dobit (na 4,7 milijardi franaka), potvrdivši i imenovanje Brady Dougana na mjesto predsjednika Uprave (smjena će biti izvršena u svibnju). Razlog zadovoljstva tom odlukom leži u činjenici da je Dougan segment investicijskog bankarstva, po uzoru na američke rivale sa Wall Streeta, ponajprije rezanjem troškova, a zatim i agresivnim ulaskom u područje proprietary tradinga, učinio najprofitabilnijim odjelom švicarske banke. Optimizam investitora tijekom jučerašnje je trgovine vrlo brzo konkretiziran, potaknuvši skok cijene dionica od 3,7 posto, što ipak nije bilo dovoljno i za rasprostranjenu dominaciju optimista. Nije pomogla niti vrlo dobra izvedba čeličana, koje ovoga tjedna uporno nižu više nego solidne poslovne rezultate, pobirući brojne pozitivne preporuke brokera. Uloga lidera jučer je pripala austrijskoj kompaniji Voestalpine (+3,1 posto), koja je nadmašila konsenzus tržišta, ali i obznanila pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza, osiguravši i pozitivnu izvedbu ostatku sektora, koji su predvodili ArcelorMittal (+2,5 posto) i Salzgitter (+2,2 posto).

Mogući savez s GM-om podiže DaimlerChrysler

Skroman, ali i ipak pozitivan doprinos stigao je i od naftaša, ali i od dionica automobilske industrije, gdje je minoran pad nekolicine izdanja lako nadoknadio DaimlerChrysler, ostvarivši rast dionica od čak 5 posto. Skok je u prvom redu bio posljedica nagađanja špekulacija o mogućem strateškom savezu sa General Motorsom, i to samo dan nakon što su čelnici njemačke kompaniji, razglabajući o sudbini američkog ogranka, ostavili sve opcije otvorenima.