Manje oporbene stranke zastupljene u Hrvatskom saboru u četvrtak su se usprotivile projektu uvođenja eura, tvrdeći da domaće gospodarstvo nije za to spremno, te da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena hrane i usluga, a teret podnijeti građani.

Uvođenje eura, ne samo da neće riješiti naše probleme, nego će nam natovariti dodatne troškove i unazaditi gospodarstvo, porasti će cijene hrane i usluga, teret uvođenja neće biti na bankarskom sektoru, nego na građanima, rekao je Branimir Bunjac (ŽZ) u raspravi o polugodišnjim informacijama Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za 2016. i prvo polugodište 2017.

"Idemo na silu prema euru", ustvrdio je Goran Aleksić (SNAGA) izražavajući bojazan da će nam EU pomoći da uđemo u eurozonu gledajući nam kroz prste. Protiv je, kaže, eurozone sve dok banke u Hrvatskoj nezakonito posluju i dok se javni dug ne smanji na 60 posto BDP-a.

Vujčić: Ulazak u eurozonu bit će dobar za Hrvatsku

Guverener Boris Vujčić umiruje njihove bojazni.

HNB je napravila analizu troškova i koristi, i uvjerena je da će ulazak u eurozonu biti dobar za Hrvatsku, kaže Vujčić i tumači kako je prvenstvena korist od tog ulaska uklanjanje tečajnog rizika, u Hrvatskoj je 511 milijardi kuna duga vezano uz euro.

Ivan Lovrinović (PH) proziva HNB da je kumovala uništenju malih banaka, ali i da snosi odgovornost za situaciju oko Agrokora.

Vujčić odgovara kako je središnja banka u slučaju Agrokora radila svoj posao.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Tumači kako HNB nema nikakve zakonske mogućnosti provjeravati stanje u nekoj firmi. "U slučaju Agrokora imali ste privatnu tvrtku koja je, u tom trenutku bila nizozemska, kojoj su posuđivale privatne banke i privatni vlasnici njihovih obveznica, kojima su robu isporučuvala privatna poduzeća (…), nemate nikakvo državno tijelo koje treba gledati što se tu događa", kaže guverner.

Naglasio je i kako je HNB organičavala izloženost domaćih banaka prema Agrokoru. To smo radili pet godina kontinuirano, to je bila rovovska bitka, no uspjeli smo svesti sve banke u okvire i na taj način smo ih spasili da ne propadnu, kazao je.

Što se tiče kreditiranja domaćih banaka prema Agrokoru, podsjetio je kako je HNB objavio podatak da su mu dale 10 milijardi kuna kredita. Pojedinačno ne možemo dati podatke, jer je to bankarska tajna, odgovorio je zastupnicima.

HDZ-ov Ivan Šuker preporučio je guverneru, odnosno HNB-u, da bi se ubuduće, uz uobičajene podatke u izvješćima, više trebali osvrnuti na pojedine pojavne oblike.

Kad bi to napravili bilo bi manje podmetanja, kad bi dali kronologiju tko je od 2003. financirao Agrokor, onda bi možda dobili odgovore na mnoga pitanja.

S tako ponuđenim odgovorom osnažit ćete HNB, sebe kao guvernera, rekao je Šuker.