Očita promjena klime, sve skuplja fosilna goriva i svakim danom jača s(a)vijest građana o potrebi razvijanja čistijih energija dovela je do oživljavanja planiranja i gradnje nuklearnih elektrana diljem svijeta. Pozive na povratak cijepanju atoma uputila je lani i Međunarodna agencija za energetiku u čijem se izvještaju ističe kako vlade svijeta glasače moraju uvjeriti da je nuklearna energija siguran i neophodan alat za ostvarivanje nacionalnih ciljeva u postizanju sigurne energetske opskrbe. Taj poziv je, inače, IEA uputila prvi puta u svoje 32 godine postojanja, a odluku je čelništvo energetske organizacije opravdalo potrebom za djelovanjem prije nego Zemlja stigne do točke s koje nema povratka. Naravno, na području sigurnosti opskrbe energijom i globalnih klimatskih promjena jer trenutno države svijeta koriste energetski model koji je osjetljiv, skup i koji zagađuje.
Golema ulaganja
Osim toga u izvješću Međunarodne agencije za energiju piše kako je cilj pripremanje boljeg alternativnog modela, koji vodi korištenju čistijeg, sigurnijeg i jeftinijeg energetskog sustava. Prema kalkulaciji IEA, do 2030. godine potreba za ulaganjem u energetiku bit će najmanje 3000 milijardi eura na globalnoj razini. Do istog ili sličnog zaključka poput ovog svjetske energetske organizacije, već je došlo nekoliko zemalja diljem svijeta koje su počele planirati izgradnju novih nuklearnih elektrana. Među prvim državama je Velika Britanija koja je najavila masovnu nuklearizaciju unatoč strahu kako bi nuklearna postrojenja mogla biti metom terorističkih napada. No prevladala je želja za smanjenjem ovisnosti o uvozu energenata, bez obzira na žestoke reakcije udruga za zaštitu okoliša i protivnika ove inicijative. Nakon nekoliko mjeseci rasprava i špekulacija, britanska vlada potvrdila je svoj prijašnji plan koji bi trebao u idućim desetljećima smanjiti pretjeranu ovisnost Londona o uvozu energenata. Istaknuto je kako je potrebno uspostaviti ravnotežu između energetske efikasnosti i smanjenja ovisnosti o uvozu, s jedne strane, te sprječavanja zagađenja koje dovodi do globalnog zatopljenja, s druge strane. Doduše, Blairova vlada nije precizirala koliko će nuklearki biti sagrađeno idućih godina, no većina komentatora smatra da je riječ o šest novih postrojenja u čiju će se gradnju uključiti privatni sektor koji će sudjelovati financiranjem i vođenjem poslova. Što se tiče samog zaokreta vezanog uz nuklearnu energiju, do njega je došlo nakon što su objavljene procjene da će Velika Britanija do 2025. godine uvoziti 90 posto zemnog plina, a u ta iduća dva desetljeća Britanci će morati zatvoriti svih dvanaest sadašnjih nuklearki od kojih dobivaju 20 posto ukupne energije te termoelektrane na ugljen od kojih u britanska kućanstva dolazi trećina potrebne energije.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu