Poduzetnici moraju čekati konstituiranje novog Sabora kako bi vidjeli hoće li se usvojiti izmjene i dopune Zakona o računovodstvu, pa se prema tome pripremiti za 2017. Svi poduzetnici, naime, prema važećim pravilima od 1. siječnja 2017. moraju prijeći na novi način knjiženja poslovnih događaja u skladu sa novim jedinstvenim kontnim planom, što je u suprotnosti s Vladinom najavom ukidanja te obveze.

Kako objašnjava Helena Buduša iz splitskog UHY HB Ekonoma, jedinstveni kontni plan obuhvaća razrede i skupine konta te njihovu sintezu u svrhu knjiženja računovodstvenih promjena, uključujući i brojeve i nazive konta te izvanbilančne račune. Poduzetnici mogu samostalno prema vlastitim potrebama odrediti analitičku razradu, no ova je prilagodba, smatra Buduša, dvojbena u pogledu obveze.

“Do dvojbe dolazi zbog pripremljenih izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu iz lipnja 2016., koje nisu usvojene prije raspuštanja Sabora, a kojima se ukida primjena Jedinstvenog kontnog plana”, kaže H. Budiša.

Teško je predvidjeti reakciju Ministarstva financija i nove Vlade, smatra i revizorica Dubravka Kopun. Kaže da “telefoni u uredu ne prestaju zvoniti nakon objave Jedinstvenog kontnog plana (NN br. 75) od strane Odbora za standarde financijskog izvještavanja, koji nije imao druge mogućnosti nakon raspuštanja Sabora i propalog ukidanja obvezne primjene”.

Treba li krenuti s priprema, pitaju mnogi poduzetnici, zabrinuti i za neočekivane izdatke. Trošak se penje razmjeno veličini sustava. Tehnička priprema na razini velikih tvrtki zahtijeva višemilijunska ulaganja u informatičku prilagodbu. U doba visokog stupnja digitalizacije poslovanja promjena kontnog plana zahtijeva izmjenu velikog broja postavki u programima na brojnim razinama, objašnjava Kopun. K tome, veliki je uteg i vremenski faktor: riječ je o obvezi koja kreće brzo u primjenu suprotno Vladinim najavama. Stoga se dio konzultantskih kuća suglasio da će se početi primjenjivati novi način knjiženja od početka 2017.

Dok su počeli s promoviranjem brojnih seminara na ovu temu, navodi Kopun, dio ih ipak smatra da jtreba poslušati stav poduzetnika: to znači koordiniranu akciju prema Ministarstvu financija sa zahtjevom za ukidanjem obveze. Ključan je pritom fokus financijskog izvještavanja, za koji naglašava da je na korisnicima.

“Primjena jedinstvenog kontnog plana, u svrhu pojednostavljenja kontrolnih funkcija poreznih tijela, nema smisla u današnjem okruženju. Većina poduzetnika primjenjuje u pravilu jedan od dva uobičajenija kontna plana, a globalizacija poslovanja povremeno zahtijeva primjenu kontnih planova matica”, zaključuje D. Kopun.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost