Ministar financija Zdravko Marić angažirao je niz domaćih stručnjaka da pripreme reformu poreznog sustava čija bi primjena bila vezana uz početak 2017. Mnogi se nadaju da će novo miješanje karata smanjiti porezni teret, no gorka je istina da nijedna porezna reforma nije išla za tim da se prikupi manje nego više novca. Sve razine vlasti godišnje naplate 130 milijardi kuna poreza i socijalnih doprinosa, što još nije dovoljno da pokrije troškove centralne države i jedinica lokalne samouprave.

Da bi bila uspješna, reformi poreznog sustava trebalo je prethoditi smanjenje potrošnje i ukupnih rashoda.  Najviše se spominje ukidanje najveće stope poreza na dohodak od 40 posto. No, i taj potez nije moguće provesti bez interne porezne preraspodjele koja podrazumijeva prebacivanje tereta s jedne skupine društva na drugu, jer ukidanje stope donosi smanjenje prihoda po toj osnovi od 1,3 milijarde kuna godišnje. Hrvatska prema podacima DZS-a temeljenih na plaćama iz ožujka 2015. ima približno 60 tisuća zaposlenih u pravnim osobama koji mjesečno zarađuju više od deset tisuća kuna neto. Ekonomisti Milan Deskar Škrbić i Hrvoje Šimović izračunali su da svaka treća kuna koja se prikupi od poreza i prireza na dohodak dolazi od ljudi čija se primanja oporezuju stopom od 40 posto.

Porez na dohodak težak je oko 12 mlrd. kn godišnje, a većina novca (11,6 mlrd. kuna) otišla je na račune gradova i ostalih jedinica lokalne samouprave.  Suprotno uvriježenim mišljenjima, kod oporezivanja rada Hrvatska nije prevalila veliki teret na male i srednje plaće, ali jest na plaće koje su tri ili četiri puta veće od prosječnih u državi. No, zato smo rekorderi po opterećenju potrošnje (PDV i trošarine), a pri vrhu smo i po udjelu ekoloških poreza. EK u analizi poreznih politika članica u 2015. ističe da Hrvatska ispodprosječno opterećuje male plaće i imovinu građana, no tu  situacija nije jednostavna jer kod nas vlasnici stanova i kuća ne plaćaju porez, ali plaćaju komunalnu naknadu.

Gleda li se razvijenost zemlje i razina BDP-a, IJF godinama upozorava da je naš porezni teret previsok u odnosu na slične zemlje.  Ima li Vlada snage za ozbiljnije promjene? Sudeći po odustajanju od poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja – nema! Što bi bilo kad bi se na stolu našla odluka o ukidanju jedne od dviju međustopa PDV-a, olakšica za potpomognuta područja, za stambenu i štednju u trećem stupu? Šimović i Deskar Škrbić su pokazali da bi najveća stopa PDV-a mogla biti samo 20,24% kad bi se ukinule međustope od 5 i 13% kojima se oporezuju kruh, mlijeko, ulje… No, da bi to napravili, država bi morala identificirati skupine stanovnika kojima treba pojačati socijalnu pomoć.

 Zadnje povećanje neoporezivog dohotka i dizanje osnovice za primjenu najveće stope poreza na 13.200 kuna ostavilo je lokalne jedinice bez 1,3 mlrd. kn prihoda. Najviše novca izgubio je Grad Zagreb (oko 400 mil. kn).  Lokalne bi jedinice mogle prihvatiti potpuno ukidanje stope od 40% u zamjenu za kompenzaciju izgubljenog novca. Politički stav Milana Bandića bit će presudan jer se pretpostavlja da većina od 60 tisuća zaposlenih čija primanja potpadaju pod stopu od 40 posto živi u Zagrebu.