Vodeće energetske kompanije u Njemačkoj – E.ON, RWE i švedski Vattenfall – krenule su u odlučujuću sudsku bitku s državom zbog gašenja nuklearki, a o ishodu tužbe ovisi im opstanak. Prema navodima Financial Timesa, kompanije su podnijele tužbu Ustavnom sudu u Karlsruheu, a u njoj tvrde kako je država izvlastila kompanije iz nuklearnih elektrana, a da im za to nije dala ni eura nadoknade. Ako ustavni suci odluče u korist kompanija, vlada u Berlinu morat će isplatiti odštetu o nekoliko milijardi eura.  

Posljedice Fukushime
Priča o sporu energetskih kompanija koje grcaju u gubicima i države seže u 2011. kada je potresom uzrokovan tsunami uništio japansku nuklearku Fukushima i izazvao katastrofu. Potaknut posljedicama nesreće, Berlin je iznenada postao osviješten o riziku koji nosi nuklearna energetika, pa je Njemačka postala prva industrijski razvijena država koja je okrenula leđa nuklearnoj energetici, a prigrlila obnovljive izvore energije.

Odlučeno je da se krene u postupno gašenje svih reaktora, s time da se odmah ugasilo osam najstarijih reaktora, a preostalih devet ugasit će se do 2022. godine. Danas od ukupno 17 njemačkih nuklearki radi njih osam. Prema odredbama zakona koji je prošao u Bundestagu, operateri nuklearki trebali su na sebe preuzeti sve troškove dekomisioniranja postrojenja i zbrinjavanja nuklearnog otpada. U tu su svrhu kompanije do sada rezervirale vrtoglavih 38 milijardi eura. Međutim, prema procjenama stručnjaka, troškovi gašenja svih nuklearki mogli bi dosegnuti ukupno 50 milijardi eura.   

Rekordni gubici
Inače, energetske kompanije u posljednjih su pet godina podnijele cijeli niz tužbi protiv države. Prve tužbe podnio je RWE već 2012. na sudu savezne pokrajine Hessen gdje se nalazila najstarija i stoga prva ugašena nuklearka, Biblis. No, tužba je odbijena. Švedski Vattenfall na sudu traži 4,7 milijardi eura odštete. Prvi čovjek najveće njemačke energetske kompanije E.ON Johannes Teyssen kaže kako ustavna tužba nije usmjerena protiv vladine odluke o napuštanju nuklearne energetike.

"Mi eksplicitno poštujemo tu odluku. Ali jednostavno ne možemo prihvatiti da parlament nije poštivao ustavne odredbe o nadoknadi za vlasništvo. Za naše dioničare to je izazvalo značajne gubitke koji pod trenutnom zakonskom regulativom neće biti nadoknađeni", ističe Teyssen, a prenosi France-Presse. A gubici o kojima govori Teyssen ne da su veliki, već su rekordni. E.ON je prošloga tjedna objavio da je u 2015. ostvario najveći gubitak u svojoj povijesti od sedam milijardi eura uslijed otpisa vrijednosti elektrana. Neto gubitak RWE-a mnogo je manji od E.ON-ovog, ali još uvijek značajnih 170 milijuna eura. Zbog napuštanja nuklearki te istovremenog značajnog vladinog financijskog poticanja energije dobivene iz obnovljivih izvora, obje kompanije odlučile su radikalno restrukturirati svoje poslovanje razdvajanjem segmenata fosilnih elektrana i obnovljivih izvora energije.

Međutim, zbog golemih poticaja na energiju iz sunčeve i energije vjetra gotovo je nemoguće zaraditi na klasičnim elektranama, pa velike gubitke generiraju konvencionalne elektrane na fosilna goriva, poput ugljena. Stoga je upitno koliko je restrukturiranje uopće imalo smisla. Međutim, za upućene promatrače u Njemačkoj ustavna tužba tek je skretanje pažnje s pravog problema. A to je pitanje podjele troškova gašenja nuklearki između kompanija i države. 

Instrument pritiska na vladu
Među njemačkim političarima, posebno onima s lijevog političkog spektra, malo je razumijevanja za probleme energetskih kompanija. "Godinama su ostvarivali velike profite od nuklearne energije i zauzvrat trebaju podnijeti sve troškove dekomisioniranja i zbrinjavanja otpada", kaže za Financial Times Hubertus Zdebel, zastupnik Ljevice (Die Linke). Kritičari dodaju kako su energetske kompanije "zaboravile" da su primale značajne državne subvencije dok su nuklearke bile u pogonu.

U tom pogledu njemački analitičari ocjenjuju kako je ustavna tužba instrument kojim kompanije žele dovesti vladu za pregovarački stol kako bi se razgovaralo o podjeli troškova gašenja reaktora. No, ako je suditi po stavu ministrice zaštite okoliša Barbare Hendricks, kompanije igraju na pogrešnu kartu. Ministrica je u utorak izjavila kako "vlada neće pristati na bilo kakve dogovore". K tome, Hendricks se osvrnula na odluku o napuštanju nuklearne energetike izjavivši kako se poslije Fukushime nije moglo nastaviti s postojećim pristupom kao da se ništa nije dogodilo.
 

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života