Neven Tišma vodio je društvo KD Life od njegova osnutka u Hrvatskoj 2008., a nedavno je završen postupak prve prekogranične integracije u financijskim sektorima Hrvatske i Slovenije: KD life integriran je u portfelj matice, Adriatic Slovenice te odsad na hrvatskom tržištu posluje kao podružnica pod imenom AS osiguranje. Ističući prednosti integracije, na početku razgovora za Poslovni dnevnik napominje kako sada mogu prodavati cjelovitu lepezu proizvoda koje matica ima u ponudi. "Za sve naše klijente, partnere i zaposlene ništa se nije promijenilo. Nismo otpuštali, naprotiv zaposlili smo nekoliko novih ljudi", objašnjava. 

KD Life je zaključio razdoblje samostalnog djelovanja u RH, je li integraciju uvjetovala obveza veće kapitalne dostatnosti s obzirom na direktivu Solvency II koja je na snazi od prvog siječnja ove godine?
Solvency II je tek manjim dijelom utjecao na ovu integraciju jer, njezinom provedbom kapitalni se zahtjevi i za grupu smanjuju. Jedini minus, ako tako mogu reći, je što nas naš vlasnik sada više ne može prodati, sve ostalo iz ove integracije nama je donijelo samo plus. Cjelovitu lepezu proizvoda koje matica ima u ponudi sada možemo i mi prodavati, a istodobno za sve naše klijente, partnere i zaposlene ništa se nije promijenilo. Nismo otpuštali, naprotiv zaposlili smo nekoliko novih djelatnika. Jedina promjena po sili zakona je što više nemamo dvočlanu upravu, ja više nisam predsjednik uprave nego direktor, a bivši član uprave Zvjezdan Karlić sada je moj pomoćnik. 

Društvo koje vodite od 2008. proteklih je godina tržištu nudilo životna osiguranja kroz Fondpolice s jednokratnim uplatama koje ste prvi plasirali na tržište RH. Sada ulazite i u obvezna autoosiguranja iako se čini da trenutak baš i nije pogodan, liberalizacija je drastično srezala premiju. Od kuda motiv za taj biznis?
Liberalizacija je srušila cijene 30-35 posto pa je u dvije godine provedbe tržište izgubilo gotovo milijardu kuna. Premija je pala sa gotovo tri na tek nešto više od dvije milijarde koliko je iznosila u 2015. Dio gubitka društva su sanirala racionalizacijom poslovanja, bilance kod nekih otkrivaju da je ostavila posljedice, no stanje se ipak stabilizira. Je li obvezno autoosiguranje profitabilno na sadašnjoj razini? Ne može više kao nekada subvencionirati kasko, ali izolirano gledano nije u crvenom i nema tehničkih pokazatelja po kojima bi regulator morao intervenirati.  I da odgovorim, budućnost obveznih autoosiguranja upravo je online prodaja, a taj kanal je potpuno neiskorišten. To je standardizirana polica i naša matična kuća je razvila izvrstan proizvod, u Hrvatskoj smo ga nazvali AS Direkt i prilagodili ovdašnjim uvjetima, konkretno servisima koje nam daje Hrvatski ured za osiguranje i koje npr. Slovenija još uvijek nema. Mislim da je to dobra odluka, ušli smo na tržište s proizvodom u kojem smo trendsetteri i želimo se pozicionirati kao lider u online prodaji AO polica. Kasko za sada ne namjeravamo nuditi na način kako ga tržište nudi. 

Bilo je za očekivati da ćete prije ponuditi policu zdravstvenih osiguranja s obzirom da Adriatic Slovenica na matičnom tržištu kroz tu policu ostvari najveću premiju, od 300 milijuna eura u 2014. na zdravstvo otpada čak 113 milijuna eura. 
Slovenija je zdravstvenu reformu prošla prije više od deset godina. Čim mladi napune 26 godina prodajni agenti ih zovu i informiraju o rizicima i mogućem transferu rizika na osiguratelje. Prosječna premija dopunskog osiguranja u Sloveniji godišnje iznosi 330 eura i pokriva troškove i do 25.000 eura primjerice. U Hrvatskoj godišnja polica je 780 do 900 kuna uz limit troška od tek 2000 kuna i ona nema transfer rizika u punom smislu. Usto ni zakonski okvir u Hrvatskoj ne omogućuje transparentnu i konkurentnu tržišnu utakmicu. Dugoročno gledano i to je niša na koju ciljamo, dobra stvar je da je i to standardizirani proizvod čija je prodaja moguća putem weba.

Hrvati među svim članicama EU značajno zaostaju s premijama u životnim osiguranjima što je tomu razlog, manjak novca ili nepovjerenje?
Kriza je negativno utjecala na životna osiguranja, besparica i depresija ostavile su traga, a tu su i loša zakonska rješenja. Tako su posljednjih godina jako rasle police života vezane uz kredite kojih prije deset godina uopće nije bilo. One stoje u portfelju, imaju udjel u ukupnoj premiji, no nisu obnovljive. Prije krize godišnje se ugovaralo 100-120 tisuća kvalitetnih polica životnih osiguranja, sada su pale na 50-ak tisuća. Taj podatak jači je pokazatelj stanja nego visina premije. Fondpolice su dugoročno najbolji oblik štednje za treću životnu dob, one su kao drugi mirovinski stup. Hrvatska je suočena s problemom koji je matematički nerješiv, za opstojnost mirovinskog sustava morali bismo broj zaposlenih povećati za više od milijun osoba. S obzirom da je to nemoguće postići osiguratelji nude izlaz kroz police životnih osiguranja, no država nas nažalost još nije prepoznala kao partnere.    

Je li uvođenje poreza u siječnju 2015. na dohodak od kamata na štednju možda motiviralo stanovništvo za povlačenje depozita iz banaka i ugovaranje životnih osiguranja?
Zabilježeni su određeni pomaci, premija je nešto i narasla, no nisu to bili iznosi za koje se može reći da su značajnije utjecali na profitabilnost životnih osiguranja. Upravo radi tog novog poreza sva društva su lani ponudila police s većim kamatama na jednokratne uplate. Kupovali smo državne obveznice s kamatama 3,2 do četiri posto, a klijentima smo se obvezali dati kamate od tri posto.   

Što očekuje industriju osiguranja, hoće li stroži kapitalni zahtjevi iz Solvency II možda otvoriti novi val trgovanja, međusobna preuzimanja društava? Na tržištu je nekoliko  manjih osiguratelja koji iza sebe nemaju moćne matice?
Mislim da će prije uslijediti dodatna pripajanja društava istog vlasnika, što radi kapitalnih zahtjeva što zbog postizanja sinergije. Nekoliko njih će to učiniti ili su već krenuli u takav projekt. Što se preuzimanja tiče ne čuju se neke špekulacije, no iznenađenja su uvijek moguća.    

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’