Nitko razuman ne želi amerikanizaciju hrvatskog zdravstva, no aktualno stanje je neodrživo.

Da je zakonodavac pravodobno dao okvir za transparentnu tržišnu utakmicu u dobrovoljnim (dopunsko, dodatno i privatno) zdravstvenim osiguranjima ne bi bilo ni dugih listi čekanja niti bi liječnici i ostalo medicinsko osoblje u velikom broju odlazili iz Hrvatske, ustvrdili su predstavnici industrije osiguranja u panelu na temu mogu li privatni osiguratelji i država zajedno napraviti bolji zdravstveni sustav, održanom u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje.  Njihove stavove podupire i predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža. "U situaciji kada samo 30 posto ljudi plaća zdravstveno osiguranje, a 100 posto ga koristi reforma zdravstva prijeko je potrebna, no za takvu odluku još nema političke snage i zrelosti", misli Goluža.

Andrea Kumanović iz Uniqe podsjeća da matica u Austriji drži 50% dobrovoljnog zdravstvenog tržišta. Imaju i znanja i kapaciteta, ističe, samo traže transparentnost i iste principe za sve. Privatno zdravstvo i dalje ostaje u budućnosti jer, po ocjeni zamjenika ravnateljice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Davora Katavića "njegovo uvođenje nije najracionalniji put za malu državu poput Hrvatske." HZZO je spreman izdvojiti tek dopunsko osiguranje u zasebno društvo što je realno za očekivati početkom 2016. Kako će HZZO namaknuti 1,5 milijardi kuna što je uvjet za rad novog društva Katavić ne otkriva nego poziva konkurenciju iz industrije osiguranja neka ne baca 'strelice' nezadovoljstva na HZZO već se okrene skupini u kojoj čak 1,5 milijun Hrvata još uvijek nema policu dopunskog osiguranja.

Dopunsko osiguranje veliki je uteg u raspravama industrije osiguranja i HZZO-a o (ne)ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Sa 1,8 milijardi kuna premije u 2014. HZZO drži čak 93 posto tržišta što je monopol, upozorava Dean Klemente Maletić, član Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja. Među osigurateljima CZO je lider sa 174 milijuna kuna premije, višemilijunske iznose imaju još samo Sunce i Uniqa, a zdravstvena premija svih osiguratelja lani je dosegnula tek 278 milijuna kuna.  Za veliki premijski skok CZO-a sa 130 milijuna iz 2013. na 174 milijuna lani, čulo se na marginama skupa, zaslužan je i HZZO koji je u ljeto 2013. jedino CZO-u dok je još bio u državnom portfelju dao na korištenje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH koji otkrivaju tko sve ima obvezno zdravstveno osiguranje što je uvjet za prodaju police dopunskog osiguranja.

Od ožujka 2014. CZO je u privatnom vlasništvu baš kao i ostala društva iz branše koja ne skrivaju nezadovoljstvo ovim pogodovanjem. Katavić najavljuje da bi i ostali osiguratelji mogli dobiti ulaz u bazu CEZIH-a, no konkretan termin ipak ne iznosi. O normativnom (ne)redu na tržištu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja ilustrira i podatak da Izvor osiguranje, osnovano 2010. upravo radi ponude zdravstvenih osiguranja, još nije prodalo nijednu takvu policu. Član Uprave Svemir Kalinić kaže da su projekt odgodili radi loše regulative i nemogućnosti ponude atraktivnog, konkurentnog i za društvo isplativog proizvoda dopunskog zdravstvenog osiguranja u okruženju monopola HZZO-a i vrlo neprihvatljivih cijena polica. I dok Katavić tvrdi da ne razmišljaju o poskupljenju police, a Dean Klemente Maletić ističe kako će se ubrzo pokazati da 70 kuna nije dovoljno Kalinić kaže da je s obzirom na prava jamčena po polici 120 kuna realna cijena.