Silicijska dolina u srcu Njemačke koja bi trebala osigurati hvatanje tehnološkog priključka, ali i potaknuti Nijemce na poduzetništvo – najkraći je opis novog istraživačkog centra kompanije Bosch. Kompleks je otvoren u srijedu na svečanosti kojoj je nazočila i kancelarka Angela Merkel.

Novo Boschovo središte znanja vrijedno čak 310 milijuna eura u Renningenu pored Stuttgarta prostire se na stotinu hektara na mjestu gdje se ranije nalazila vojarna njemačke vojske i odlagalište otpada. Radovi na izgradnji otpočeli su u lipnju 2012. godine, a završeni su ovoga ljeta. Nakon tri godine radova sagrađen je kompleks od 14 zgrada u kojima se nalazi ukupno 11 laboratorija, a u njemu će raditi 1700 znanstvenika i inženjera koji su do sada bili raspršeni na tri lokacije na području Stuttgarta. Međutim, kompleks će služiti i kao središte Boschove globalne istraživačke mreže koja broji 47.500 suradnika u 25 država.

Američki uzori
Sam kompleks građen je po uzoru na američke sveučilišne kampuse. Zgrade su međusobno povezane kako bi zaposleni jednostavno mogli prelaziti iz zgrade u zgradu i lakše komunicirati. K tome, uredi su projektirani na način da omogućavaju koncentraciju, mir i mogućnost komunikacije znanstvenika, a dizajn prostora uvjetovale su analize koje su pokazale kako protiče proces stvaranja inovacija. "To je naš Stanford", kazao je predsjednik Uprave Boscha Volkmar Denner.

Istraživanje i razvoj važan je dio Boschova poslovanja u koji godišnje ulaže 10 posto prodajnih prihoda, odnosno pet milijardi eura, koliko je dosegao lanjski proračun za razvoj. Uložena sredstva rezultirala su lani s gotovo 4600 patenata, pa u Boschu svakog dana stvore 18 patenata. Fokus istraživanja u novom centru biti će na softveru, sustavima za autonomnu vožnju, novim vrstama baterija za električna vozila te senzorima. No, jedno područje Bosch je prepoznao kao posebno važno – to je internet stvari. Za njemačku industriju sposobnost hvatanja priključka u tom segmentu ključna je za budućnost, uvjeren je prvi čovjek Boscha. "Ako u tome ne uspije, njemačka industrija zaostat će", dodao je Denner.

Hvatanje priključka
No, hvatanje priključka za ostatkom svijeta znači i da Nijemci moraju početi preuzimati rizik i upuštati se u otvaranje startupova, tvrdi Denner. "Zabrinjavajuće je da tek 25 Nijemaca želi osnovati tvrtku, dok u SAD-u taj udjel iznosi 40 posto. Da stvar bude gora, 80 posto Nijemaca navodi kao razlog neupuštanja u poduzetništvo strah od propasti, dok to navodi tek 30 posto Amerikanaca", izjavio je Denner.S time se složila i njemačka kancelarka koja je u svom govoru naglasila kako u njemačkom društvu nedostaje više poduzetničkog duha. "Istraživanje je izvor našeg prosperiteta. Svijet ne spava i ne čeka nas, zato moramo biti inovativniji i produktivniji", naglasila je Merkel.

Što za ekonomski razvitak znači ulaganje u istraživanje pokazao je premijer pokrajine Baden-Württemberg, Winfried Kretschmann. "Kao pokrajina možemo biti sretni jer smo u vrlo dobrom ekonomskom stanju. Uz Bavarsku imamo najnižu stopu nezaposlenosti u Njemačkoj. No, nigdje u Europi se više ne ulaže u istraživanje i razvoj kao ovdje, čak pet posto BDP-a", ističe Kretschmann. Na kraju, skandal u Volkswagenu s varanjem na emisijama ispušnih plinova nije mogao zaobići ni ovaj događaj. Na pitanje predstavnika medija da li je Bosch znao na koji će način VW iskoristiti softver koji je Bosch proizveo za isključivo eksperimentalne svrhe, predsjednik Uprave Volkmar Denner izbjegao je izravan odgovor na to pitanje.