Njemačka je jučer preuzela predsjedanje Europskom unijom od Finske, postavši tako prva zemlja koja predsjedava proširenom Unijom od 27 članica i 30 milijuna ljudi više. Kao glavni prioritet svoga predsjedanja Berlin je stavio pitanje europskog ustava, čija je ratifikacija upala u krizu nakon što je taj dokument odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. Taj dokument, svečano potpisan u listopadu 2004. godine u Rimu, trebao je zamijeniti postojeće Ugovore EU-a i osigurati efikasno funkcioniranje proširene Unije. Do sada ga je ratificiralo 18 država članica i upravo ga ta činjenica spašava da ne bude proglašen mrtvim. S druge strane, nerealno je očekivati da će Francuzi ili Nizozemci glasovati na ponovljenom referendumu o istom tekstu koji su ranij odbacili. Stoga će se najvjerojatnije ići na neke modikacije u tekstu, ali tako da se zadrži njegova bit. Njemačaka namjerava potkraj svog predsjedništva u lipnju predstaviti naznake za rješavanje ustavne krize s preciznim kalendarom koraka koje treba poduzeti. Njemački veleposlanik pri EU sredinom ovoga mjeseca je izjavio da će Berlin nastojati pitanje ustava držati podalje od “bruxelleske mašinerije” i o tome izravno razgovorati sa zemljama članicama kako bi za lipanj ove godine mogli pripremiti izviješće s mogućim preporukama za daljnje korake. Nijemci su zatražili od zemalja članica da imenuju ljude s kojima će se razgovarati o ustavu. Znakovito je da se za te ljude neformalno koristi naziv “šerpa”, izraz koji označava lokalne vodiče za uspon na vrh Himalaja, što sugerira da povoljan ishod ove ekspedicije nije siguran, ali je moguć. Očekuje se da bi se taj proces trebao dovršiti do kraja 2008. godine za vrijeme francuskog predsjedanja. Na taj bi način EU imao novi institucionalni okvir prije izbora za Europski parlament u svibnju 2009. godine. To bi također omogućilo i daljnje proširenje, jer je sadašnji institucionalni okvir iz Ugovora iz Nice namijenjen za 27 zemalja članica.

Hrvatska bi za vrijeme njemačkog predsjedanja trebala nastaviti s, u posljednje vrijeme, ubrzanim ritmom otvaranja i zatvaranja pregovora po pojedinim poglavljima europske pravne stečevine. Tome u prilog ide i činjenica što je hrvatski pristupni proces napokon odvojen od turskog, nakon što je EU odlučila djelomično zamrznuti pregovore s Ankarom. Među prioritete svoga predsjedanja, Njemačka je, između ostalog, uvrstila i donošenje akcijskog plana za energiju te pitanje Kosova. Na području energije, Njemačka će pokušati raditi na dva plana. Prvi je potreba da EU smanji ovisnost o uvozu energije, ponajprije korištenjem obnovljivih izvora, a drugi je osigurati sigurnu opskrbu iz zemalja glavnih dobavljača, u prvom redu Rusije. Njemačka će pokušati pokrenuti pregovore između EU i Rusije o novom strateškom partnerstvu, koji su u ovom trenutku blokirani zbog toga što je Poljska stavila veto i na taj način odgovorila na uvoza poljskog mesa u Rusiju. Za vrijeme njemačkog predsjedništvo trebalo bi biti poznato konačno rješenje za Kosovo, koje će, po svemu sudeći, dobiti neku vrstu ograničene suverenosti. Njemačka će kao predsjedavajuća morati raditi na zajedničkom stajalištu 27 zemalja članica o tom pitanju. EU će postupno preuzimati ulogu misije UN-a na Kosovu, što će biti najveća civilna misija u okviru europske sigurnosne i obrambene politike. S obzirom na različite poglede između zemlja članica na budućnost europskog projekta, Berlin ne očekuje lagana zadaćaa usuglašavanja teksta deklaracije.
(H)