Rumunjska i Bugarska jučer su službeno ušle u članstvo Europske unije, postavši tako 26. i 27. članicom Bloka, ali ujedno i njihovim najsiromašnijim članicama. Europska unija sada ima oko pola mijirade ljudi i proteže se sve do Crnoga mora. Dvije zemlje održale su velike proslave u svojim glavnim gradovima kako bi obilježile taj važan događaj, punih 17 godina nakon pada komunizma. Kako javljaju mediji, tisuće ljudi okupile su se na koncertima u glavnim gradovima tih zemalja, Bukureštu i Sofiji. Rumunjski predsjednik Traian Basescu kazao je kako je ulazak u EU ogromna šansa za buduće generacije. “Bilo je teško no stigli smo do kraja puta, puta koji predstavlja našu budućnost i našu radost”, izjavio je Basescu obračajući se okupljenome mnoštvu.

Oda radosti
Društvo mu je pravio i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn te ministri u vladi te ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Austrije i Mađarske koji su rumunjskim građanima zaželjeli sretnu novu godinu. Još prije početka proslave, svečano je podignuta zastava EU uz zvuke Beethovenove ode radosti. Svečana proslava održana je i u Sofiji, čiji je predsjednik Georgij Parvanov ulazak u EU nazvao “nebeskim trenutkom”. Parvanov je kazao kako će 1. siječnja 2007. ostati zapamćen kao jedan od najvažnijih dana u povijesti Bugarske. Ipak, dvije zemlje su najsiromašnije članice Unije, čiji je BDP po glavi stanovnika svega jednu trećinu od prosjeka EU. Rumunjski BDP je samo po stanovniku je 6430 dolara a prosječna mjesečna plaća je oko 200 eura. Situacija u Bugarskoj je još i lošija gdje je BDP po stanovniku 4820 dolara a mjesečna plaća je oko 160 eura. To je dovelo do zabrinutosti starih, zapadno europskih članica Bloka koje strahuju da će doći do velikog vala migranata iz tih zemalja na Zapad, no Bukurešt i Sofija kažu kako je većina onih koji su željeli otići već otišlo. Put ka punopravnom članstvu u Uniji bio je dugotrajan, jer su dvije države zatražile ulazak još 1995. a pregovore su započele 2000. završivši ih tek koncem 2004. godine. Najveća prepreka prema članstvu bila je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te loše stanje u pravosuđu, posebno u Bugarskoj. Osim toga, dvije najnovije članice zaostaju i po standardima za hranu a Bugarska i po sigurnosti svog zrakoplovstva, budući da je njezina putnička zračna flota sastavljena od bivših sovjetskih zrakoplova koji ne ispunjavaju sigurnosne standarde Unije. Europska komisija stoga je po prvi puta uvela tzv. sigurnosne klauzule. To znači da će u prve tri godine njihova članstva biti strogo nadzirane i pod stalnom prijetnjom da mogu biti isključene iz sudjelovanja u pojedinim europskim politikama. Osim pravosuđa i zrakoplovstva, dvije nove zemlje bi zahvaljujući klauzulama mogle biti suspendirane iz sustava regionalne pomoći ili zajedničke poljoprivredne politike u slučaju da njihove agencije loše upravljaju sredstvima dodijeljenim iz europskih fondova.

Euro tek san
U sklopu prilagodbe Uniji, Bugarska je zadnjeg dana 2006. godine morala isključiti dva reaktora nuklearne elektrane “Kozloduj”, zbog čega će imati troškova oko 1,5 milijardi eura a EU će joj nadoknaditi tek oko 220 milijuna eura. Što se tiče ulaska u eurozonu, čija je najnovija, 13. po redu članica jučer postala Slovenija, Rumunjska i Bugarska ne mogu očekivati skori ulazak budući da je inflacija u te dvije zemlje po sedam posto, znatno više nego li što to nalažu kriteriji iz Maastrichta. Procjene govore kako će Rumunji uspjeti prijeći na euro tek oko 2014. godine dok bi Bugarima trebalo nešto manje, 2010. ili 2012. godine. Zbog ovakvog stanja dvije se zemlje nerijetko opisuju i kao trećerazredne članice, prve su 15 starih, a druge 10 zemalja koje su ušle 2004. Europa je sa ulaskom Rumunjske i Bugarske ujedno postala treće najnaseljenije područje na svijetu iza Kine i Indije i sada ima 7,5 posto svjetskog stanovništva. BDP Unije sa sadašnjih gotovo pola milijarde stanovnika je 10,21 tisuću milijardi dolara, što ju čini najsnažnijim europskim gospodarstvom. Međutim, zbog činnjenice da su ušle dvije najsiromašnije zemlje, BDP po stanovniku je 21,340 eura što je 10,250 eura manje od američkoga.

Kronologija širenja Unije

Prosinac 2006. – EU dogovora djelomično zamrzavanje pregovora s Turskom.

Prosinac 2005. – EU daje Makedoniji službeni status kandidata, ali bez datuma otvaranja pregovora.

Listopad 2005. – EU otvara pregovore s Hrvatskom i Turskom.

Travanj 2005. – EU potpisuje sporazum o pristupanju s Bugarskom i Rumunjskom koje ulaze 1. siječnja 2007.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Svibanj 2004. – Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija priključuju se EU.

Siječanj 2002. – EU uvodi euro kojega prihvaća 12 zemalja. Velika Britanija, Švedska i Danska zadržavaju svoje nacionalne valute.

Prosinac 2000. – Na summitu u Nici dogovara se novi sporazum koji uključuje institucionalne reforme kako bi se Unija pripremila na daljnje proširenje.

Prosinac 1999. – EU odobrava pokretanje pregovora s Rumunjskom, Slovačkom, Latvijom, Litvom, Bugarskom i Maltom.

Prosinac 1997. – EU prihvaća otvoriti pregovore sa šest kandidata: Poljskom, Češkom, Mađarskom, Slovenijom, Estonijom i Ciprom. Slovačka, Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska dobile su poruku da moraju snažnije napredovati kako bi se s njima otvorili pregovori.

Siječanj 1995. – Austrija, Finska i Švedska priključuju se EU. Unatoč uspješno okončanim pregovorima, Norvežani su na referendumu odbili ulazak u EU.

1993. – Europska zajednica prerasta u Europsku uniju.

1990. – Nakon pada Berlinskog zida i kraja komunističke vladavine, nove demokracije srednje i istočne Europe izražavaju želju za priključivanjem Zajednici.

Siječanj 1986. – Španjolska i Portugal postaju 11. i 12. članica.

Siječanj 1981. – Grčka postaje 10. članica.

Siječanj 1973. – Velika Britanija, Danska i Irska priključuju se Europskoj zajednici.