EN DE

U centru grada: besplatno voće i povrće za svakoga

Autor: Poslovni.hr
16. kolovoz 2015. u 08:36
Podijeli članak —
Foto: Thinkstock

Počelo je malim vrtovima s povrćem. Sada i kokoši kokodaču centrom grada. U Andernachu je zelenilo u gradu pretvoreno u vrt za svakoga.

Mušmule, dunje, kaki – uzduž gradskog bedema u Andernachu na Rajni, uz grah, jagode i ostale uobičajne biljke, napreduju i već zaboravljene voćke. Nekoliko metara dalje između kupusa i korabe na jednom znaku stoji natpis „Nije zrelo za berbu“. „Nemamo problema s vandalizmom otkako gredice nasađujemo voćem i povrćem“, priča Karl Werf iz Ureda za mladež i suorganizator ovog projekta pod nazivom „Jestivi grad“. Jedini problem je što građani beru plodove, iako oni još nisu dovoljno zreli ili narasli.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ali to je i razumljivo. Tko vidi svijetlo zeleno grožđe na suncu, dobiva želju da ga za nekoliko tjedana i pojede. „S našim smo 'jestivim' gradom vjerojatno dotakli duh vremena. „Ljudi imaju želju za osvajanjem grada i obrađivanjem zemlje“, kaže Werf. „Urbano vrltarstvo“ je moderna krilatica za ovu pojavu. Neobrađena zemlja, kružni tokovi ili zeleni pojasevi između prometnica postat će povrtnjaci za svakoga.

Mušmule, dunje, kaki – uzduž gradskog bedema u Andernachu na Rajni, uz grah, jagode i ostale uobičajne biljke, napreduju i već zaboravljene voćke. Nekoliko metara dalje između kupusa i korabe na jednom znaku stoji natpis „Nije zrelo za berbu“. „Nemamo problema s vandalizmom otkako gredice nasađujemo voćem i povrćem“, priča Karl Werf iz Ureda za mladež i suorganizator ovog projekta pod nazivom „Jestivi grad“. Jedini problem je što građani beru plodove, iako oni još nisu dovoljno zreli ili narasli.

Ali to je i razumljivo. Tko vidi svijetlo zeleno grožđe na suncu, dobiva želju da ga za nekoliko tjedana i pojede. „S našim smo 'jestivim' gradom vjerojatno dotakli duh vremena. „Ljudi imaju želju za osvajanjem grada i obrađivanjem zemlje“, kaže Werf. „Urbano vrltarstvo“ je moderna krilatica za ovu pojavu. Neobrađena zemlja, kružni tokovi ili zeleni pojasevi između prometnica postat će povrtnjaci za svakoga.

Bilo blitva ili kupus – razne šarene vrste povrća u gradu na Rajni ne trebaju samo ozeleniti javni prostor, već služiti i za podizanje ekološke vrijednosti grada. Na malim trgovima i uglovima zgrada stoje drvene kutije s biljnim mješavinama. Građani beru ono što je grad posijao. „Salatu i kupus sam već jednom uzela“, kaže žena, koja provodi svoju pauzu za ručak na osunčanoj klupi. Jedna majka gura dječja kolica po vrtnoj stazi. Po njoj šetaju i vlasnici pasa. Smatra da je odlična ideja što ju svi mogu koristiti. Dok šeće, uvijek gleda i zrele plodove. Je li se zabrinula da bi ono što ostaje od četveronožaca moglo smanjiti želju za jelom voća i povrća koje se nalazi uz cestu? Gospođa odmahuje glavom. „Po mom dvorištu trče mačke i kune. I poljoprivrednici koriste gnojivo – to se može oprati.“

Zanimanje za "Jestivi Andernach" je ogromno. Karl Werf vodi grupe novinara i međunarodnih delegacija niz ulice kako bi im pobudio interes za vrtove u gradu. Na dodatnom prostoru izvan centra uzgajat će se komercijalno voće i povrće – bez staklenika, u skladu s godišnjim dobima. To je vrt koji će služiti kao model tzv. vječnim kulturama. Tamo će se držati i rijetke i ugrožene vrste svinja, kokoši, goveda i ovaca. Za regionalne i sezonske proizvode i na tržištu postoji veliko zanimanje.

Koncept privlači turiste. „Došli smo u Andernach posebno zbog projekta 'Jestivog grada',“ kaže za Deutsche Welle jedan bračni par. „Zanimaju me zeljaste trajnice. Naš vrt je ispunjen njima. Kod nas u vrtu nema ruža, samo čičak i kupus“, kažu. Sa šeširom i ruksakom prolaze kroz gradska vrata i slijede označen put.

Gredice se zasigurno moraju intenzivno održavati, ali ispalti ulagati vrijeme u ovaj projekt. Karl ponosno priča turistima koji se raspituju o imenima raskošnih cvjetnica u lijehovima – iako su to zapravo sadnice krumpira i raznog bilja. Usred lijehova, neki ljudi kopaju zemlju i uklanjaju korov. Projekt ima i jednu društvenu komponentu: dugotrajno nezaposleni i tražitelji azila se pripremaju kako bi ovdje počeli raditi – to je jedan cjeloviti i održivi pristup, kaže Karl Werf.

„Veselim se poslu ovdje, jer opet imam redovitu dnevnu rutinu“ ispričao nam je radnik, koji bi radije ostao anoniman. Iako ga svi mogu vidjeti kako kleči između cvijeća i lijehova s povrćem, ipak mu je neugodno govoriti o svojoj nezaposlenosti. No naglašava kako mu je nešto ipak važno: s ovim poslom može društvu vratiti uslugu za to što ga je financijski podržavalo kada mu je bilo teško.

Autor: Poslovni.hr
16. kolovoz 2015. u 08:36
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

fino

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close