ZAGREB – Fleksibilizacija tržišta rada možda se najbolje uočava podatkom da je tek svaki osmi radnik u Hrvatskoj u studenom potpisao ugovor na neodređeno vrijeme. U Hrvatskoj je oko 190.000 radnika zaposleno na određeno vrijeme, a čak 88 posto nezaposlenih s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prošlog je mjeseca dobilo ugovor koji ih “drži na ledu”.

Lakše otpustiti
Udjel radnika na određeno u ukupnoj zaposlenosti porastao je s 8,5 posto 2000. na 12,8 posto u 2005. Još 2000. u Hrvatskoj je svaki treći nezaposleni dobivao stalni posao, a danas se sklapa tek 14 posto ugovora na neodređeno vrijeme.
Udio ugovora na određeno vrijeme u EU 2005. bio je 40 posto, a u tim oblicima zapošljavanja veći je udio žena. Kako takvi radnici imaju lošiju zdravstvenu i socijalnu zaštitu te postaju ranjiva društvena skupina, Europska komisija pozvala je države članice, poslodavce i sindikate da poduzmu pravne korake kako bi se zaštitilo one koji rade pod takvim uvjetima. I dok u EU javne rasprave započinju, u nas je to još svojevrsni tabu. Poslodavcima se takav rad i te kako isplati jer ako se radnik ne pokaže efikasnim, lakše ga je otpustiti kako je nedavno istaknuo i direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač. Sindikati pak samo upozoravaju na alarmantne podatke, ne iznalažeći nikakvu metodu pritiska za ograničavanje rada na određeno vrijeme. Prema Zakonu o radu, poslodavci mogu iznimno zapošljavati radnike na određeno, i to samo na sezonskim i povremenim poslovima te kao zamjenu za bolovanje, najdulje tri godine. No rad na određeno postalo je pravilo bez kazni za poslodavce koji krše Zakon. Sklapanje jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine protivno je uvjetima iz Zakona, predstavlja prekršaj poslodavca, za koji je zapriječena kazna od 10.000 do 30.000 kuna za poduzeće i od 3000 do 10000 kuna za odgovornu osobu. Za te prekršaje poslodavci se iznimno rijetko kažnjavaju. U sklopu prilagodbe radnog zakonodavstva eurostandardima, o čemu će se uskoro pregovarati, bit će prilike da Vlada, sindikati i poslodavci odluče u kojoj mjeri dodatno fleksibilizirati zapošljavanje kako bi poslodavcima omogućio veći manevarski prostor. Morat će se odvagnuti i sigurnost za radnika koji bi u kratkom vremenu trebao naći drugi posao. Sindikati najavljuju da će tražiti ograničavanje rada na određeno na godinu dana i rigorozne kazne za poslodavce.

Bez kredita
SSSH predlaže da se novim zakonom regulira maksimalan udjel zaposlenih koji mogu raditi na temelju ugovora na određeno vrijeme te onemogući produživanje ugovora preimenovanjem radnog mjesta zaposlenika. “Radnici na određeno vrijeme su građani drugog reda jer ne mogu dobiti čekove u banci, dizati kredite, ne dobivaju zdravstvenu knjižicu i grcaju u problemima”, ističe predsjednica SSSH Ana Knežević. Najviše ljudi na određeno vrijeme zaposleno je u trgovini, i to uglavnom u domaćim trgovačkim lancima. U Getrou su, doznajemo iz sindikalnih izvora, gotovo svi djelatnici zaposleni na određeno vrijeme, a Magma čak ne koristi rad ljudi na određeno vrijeme nego zapošljava preko Student servisa.

Kampanja protiv rada na određeno
Rad na određeno na mala vrata ulazi i u zdravstvo, kaže predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Spomenka Avberšek.
“Naš sindikat je nedavno radio anketu na reprezentativnom uzorku od 33.000 zaposlenih u sustavu zdravstvene skrbi i rezultati su dramatični. Čak devet posto svih zaposlenih u sustavu skrbi zaposleno je na određeno vrijeme, a zdravstvo vapi za radnicima”, kaže Spomenka Avberšek koja je najavila oštru kampanju protiv takva zapošljavanja.