Borba za mjesto regionalnog lidera među zračnim lukama sve se više zahuktava. Zagrebački i beogradski aerodrom, svaki sa svojim prednostima i nedostatcima, gotovo pa ravnopravno kandidiraju za to mjesto, a u utrci za broj jedan ne treba zanemariti ni Ljubljanu koja posljednjih godina intenzivno radi na razvitku posebno teretnog prometa. Zagrebačka Zračna luka ima perspektivu i velike razvojne planove, Beograd je već krenuo u temeljitu rekonstrukciju, a Ljubljana traži svoje mjesto pod suncem najviše preko cargo prometa. Poslovanje iz prvih deset mjeseci pokazuje da su aerodromi za razliku od većine aviokompanija postali vrlo unosan biznis. Sve više letova i putnika donosi im povećani prihod, a rastući troškovi za gorivo kao i jačanje konkurencije negativno utječu na dobit avioprijevoznika.

Manje robe u Zagrebu
Zračna luka Zagreb je od siječnja do listopada ove godine zabilježila 1,45 milijuna putnika što je 9,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a broj operacija zrakoplova povećan je na 34.688 što je 8,5 posto više. Riječ je o trećini putnika koji su se koristili uslugama svih hrvatskih aerodroma u spomenutom razdoblju, što je svakako specifičnost Zagreba u odnosu na Beograd i Ljubljanu. Dok je Pleso jedan od devet aerodroma u državi, od kojih su najmanje četiri ozbiljni aerodromi koji mogu preuzeti dobar dio posla na sebe, Surčin i Brnik su praktički jedini aerodromi u Srbiji, odnosno Sloveniji, tako da preko njih ide kompletan zračni promet u tim državama. Što se tiče prijevoza robe, Zagreb je do kraja listopada zabilježio 7,5 tisuća tona robe što je gotovo 5 posto manje nego godinu prije. Razlog smanjenog obujma prometa je prestanak prijevoza grgeča iz Afrike preko Plesa. Međutim, zagrebačka Zračna luka pokušava prevladati taj nedostatak tako da je – ako bi se isključili grgeči – promet robom ipak bio povećan. Riba je ključna i na splitskom aerodromu čiji promet najviše ovisi o cijeni tune na dalekoistočnom tržištu. Ako je cijena svježe ribe dovoljno visoka, talijanskom AlItalijom s Resnika tuna ide avionom u Japan, a ako je pak cijena niža, riba se smrzava i brodovima prevozi za Aziju. U Zagrebu mnogo očekuju od ambicioznog plana izgradnje novog terminala čija bi konačna cijena trebala iznositi 212 milijuna eura od kojih će ove godine država izdvojiti 20, a Zagreb dodatnih 13, umjesto predviđenih 18 milijuna kuna. Taj je iznos dovoljan za početak realizacije projekta iduće godine, ali ga se nikako ne može smatrati dovoljnim da se napravi ozbiljniji posao. Prije nekoliko dana pojavila se dodatna mogućnost ulaganja koja bi znatno ubrzala planove direktora Boška Matkovića. Riječ je o investiciji američke kompanije DynCorp International koja je odustala od ulaganja 100 milijuna dolara u cargo centar na aerodromu “Nikola Tesla” u Beogradu. Premda je DynCorp pobijedio na natječaju ponudivši najbolje uvjete, nakon njegova zaključenja Amerikanci su navodno željeli promijeniti stavke ugovora zbog čega je vlada Srbije raskinula suradnju i najavila raspisivanje novog natječaja koji bi trebao aerodromu omogućiti još povoljniji ugovor s obzirom na to da se u protekle dvije i pol godine, kada je DynCorp dobio posao, profit beogradskog aerodroma s milijun eura povećao na gotovo devet milijuna. Beogradska zračna luka “Nikola Tesla” u prvih deset mjeseci ove godine imala je 2,03 milijuna putnika, odnosno 10 posto više u odnosu na prethodnu godinu, broj operacija je iznosio 40.000, što je 16 posto više, a robe za 4 posto.

Prihodi su porasli za 21 posto, a produktivnost po zaposlenom za 41 posto, što je velika boljka zagrebačkom aerodromu koji ima više nego solidne prihode, ali zbog viška zaposlenih i manju dobit. Beograd, međutim, ima problem s lošom vidljivošću u slučaju magle ili snijega zbog čega često u zimskim uvjetima dolazi do odgađanja letova. Još se čeka atest za korištenje postavljene opreme koja bi omogućila slijetanje i polijetanje u lošim vremenskim uvjetima što je osnovna zamjerka njihove matične kompanije Jat Airwaysa čiji čelnici ističu da takvih problema nema nigdje u Europi s obzirom na to da na ostalim zračnim lukama zrakoplovi mogu slijetati kad je horizontalna vidljivost 200, a za Beograd nužno 550 metara. Uprava aerodroma je odgovorila da su napravili sve što su trebali, ali da se čeka da Direkcija za civilno zrakoplovstvo odradi svoj dio posla. Unatoč tome, beogradska zračna luka nedavno je od Europskog zrakoplovnog udruženja (ECAA) nagrađen povodom izgradnje Terminala 2 i rekonstrukcije piste čime su stvoreni uvjeti za prihvat više putnika i dolazak najvećih aviona poput novog Airbusa 380.

U Ljubljani prednjači teret
Aerodrom Ljubljana u prvih deset mjeseci zabilježio je 1,17 milijuna putnika što je 10 posto više nego godinu prije. Što se tiče broja operacija zrakoplova od siječnja do kraja listopada, na Brniku ih je bilo 24.424 što je 11 posto više, a najveći rast bio je u sektoru prijevoza tereta od čak 24 posto jer je ove godine prevezeno 11,4 tisuće tona roba, a prošle godine 9,1 tisuća tona. Slovenci razlog za dovoljstvo imaju i zbog činjenice da se teretni promet iz mjeseca u mjesec povećava tako da je primjerice u veljači iznosio 836 tona, a u listopadu je bio 1,3 tisuće tona, što je čak 33 posto više nego u istom mjesecu godinu prije. Razlog je nedavno potpisani ugovor s tvrtkom UPS za koju će Adria Airways obavljati poslove prijevoza za regionalne destinacije poput Sofije, Sarajeva, Beograda, Prištine i Zagreba sa svakodnevnim linijama za Njemačku. Razvoju teretnog prometa pridonosi i ugovor o suradnji te zajednički nastup na regionalnom tržištu koji Adria Airways ima s Intereuropom. Iz Uprave aerodroma već su najavili da iduće godine očekuju rast broja putnika za dodatnih 7 posto, 16 posto više tereta te 14 posto više zrakoplova.

Aerodromi u BiH još zaostaju

Aerodromi u Bosni i Hercegovini još su daleko od rezultata koje ostvaruju zračne luke u susjednim državama. Premda je sarajevski aerodrom ove godine na kongresu Međunarodnog udruženja aerodroma proglašen najboljim u kategoriji do milijun putnika, na ozbiljnije rezultate još se čeka. Aerodrom u Banjoj Luci, koji ima blisku suradnju s beogradskim, traži investitora kako bi razvio cargo promet. Analizom Američke agencije za promociju trgovine i razvoja US TDA utvrđeno je da bi ulaganje od 142 milijuna dolara znatno povećalo promet na banjolučkom aerodromu, ali da je zato nužna pomoć vlade Republike Srpske te rješenje imovinsko-pravnih pitanja. Razvoj zračnog prometa u BiH moglo bi potaknuti otvaranje novog centra kontrole letenja u toj državi. Predviđeno je da do 2009. godine BiH preuzme kontrolu nad svojim zračnim prostorom koji sada obavljaju kontrole u Beogradu i Zagrebu.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome