Po prvi puta nakon niza kvartala, u ovoj godini ne očekuje se više pad gospodarstva već u najboljem slučaju stagnacija.

Međutim, prve pozitivne prognoze nisu posljedica odrađene domaće zadaće, već odraz oporavka u Europi, a takvoj krhkoj nuli prijete brojni rizici. Poruka je to s proljetnog izdanja Makroekonomskih prognoza Hypo Alpe-Adria banke pod nazivom "Hrvatska: hod po žici". Najsvjetlija točka gospodarstva je izvoz koji će u narednom periodu ostati gotovo jedini motor rasta. "Dok nam izvoz čini tek petinu BDP-a matematika je jednostavno protiv oporavka pa ne možemo očekivati veći rast", kaže glavni ekonomist Hypoa Hrvoje Stojić dodajući da je zato nužno nastaviti mijenjati strukturu ekonomije. S desetak posto rasta izvoza u prvoj godini članstva i dalje kaskamo za daleko boljim ostvarenjima drugih zemalja.

One su ulaskom EU uspjele podignuti trgovinske rezultate i do 50 posto; u Sloveniji primjerice, s četiri puta većim robnim izvozom po glavi stanovnika, rast je lani potukao sva očekivanja. Hoće li Hrvatska uspjeti održati glavu iznad vode na nuli ili, blago optimističnije ostvariti 0,5 posto rasta kako očekuje EBRD-ov ekonomist Peter Tabak, odlučit će neizvjesni balans na žici. Ovisit će o razduživanju tvrtki i stezanju remena države u godini nakon izbora. Dobrih vijesti nema ni s fronta direktnih ulaganja ni konkurentnosti; Hrvatska jedina u EU bilježi pad investicija reflektirajući koliko nas ulagači vide perspektivnom zemljom u srednjem roku.  Pozitivna lista koja bi dovela do još većeg rasta zato je neproporcionalno kraća. Veći oporavak eurozone donio bi dobre vijesti za izvozne tvrtke, a uspješno ECB-ovo upumpavanje milijardi eura u Europu značilo bi još povoljnije zaduživanje države i više eura u džepovima turista.

Tabak pak pozitivnim drži što je industrijska proizvodnja porasla, cijene nafte pale što je za Hrvatsku kao uvoznika važno, a monetarno popuštanje u eurozoni snižava kamatne stope i potpomaže domaću potražnju. No, i on upozorava da su negativni rizici značajni, posebno javne financije, slab oporavak poslovne klime i negativan kreditni rast. U EBRD-u upozoravaju na brz rast loših kredita vezanih uz švicarski franak. "To predstavlja izazov za potražnju potrošača, kao i kreditne politike i spremnost za kreditiranje. Premda Hrvatska nema potencijalno tako velik problem tih kredita kao neke druge zemlje, važno je pronaći dugoročno rješenje koje će svim stranama omogućiti da krenu prema naprijed", poručio je Tabak.

Izbjegavanje dubljih reformi Hrvatska plaća vrlo konkretno, među ostalim, i cijenom državnog duga. "U Europi je fiskalnih 'grešnika' sve manje, a Hrvatska po tom pitanju ne radi ništa bitno. Ako se provede najava o dvije milijarde kuna ušteda, deficit budžeta će tek ostati u okvirima lanjske razine pet posto BDP-a", ističe Stojić. S takvim trendom javni dug dosegnut će ove godine 85 posto BDP-a što je za ekonomiju bez rasta razina koju ne može dugo podnijeti. Godišnje potrebe za financiranjem veće su od 20 posto BDP-a čime je Hrvatska neslavni rekorder među usporedivim zemljama. Unatoč milijardama Europske središnje banke koje ruše kamatne stope po Europi, mi dalje plaćamo između jedan i 1,5 postotna boda veću cijenu od, primjerice, Rumunjske i Mađarske sličnog rejtinga.

"Ta se cijena može smanjiti samo padom premije rizika što znači reforme", zaključuje Stojić. Analitičar Goldman Sachsa za Europu Lasse Holboell Nielsen, rekao je da ta banka ima relativno slabe prognoze rasta za područje eurozone uz očekivanja visoke nezaposlenosti. Međutim, primjetne su rane naznake rasta s tim da dio skandinavskih zemalja i Velika Britanija grabe naprijed brže od prosjeka. "ECB je poprilično promijenila situaciju, padaju kamatne stope, no potencijalna prijetnja ostaju Grčka i Ukrajina, no mišljenja sam da će se rješenje pronaći", smatra Nielsen.

Tea Martinčić, čelnica Uprave Hypo Alpe-Adria banke, govori o ekonomskim trendovima

Ekonomska situacija nije se bitno promijenila, no optimizam je vidljiv u vašem najnovijem Outlooku. Je li stagnacija razlog za optimizam?
Svaki pomak na bolje, pa bilo to u ovom slučaju samo i stagnacija, je nakon šest godina uza-stopne recesija dobra vijest. Perspektiva gospodarstva danas je bolja nego prije godinu dana, ali istodobno je daleko od stanja kojeg bi mogli okarakterizirati kao dobro ili poželjno. Rekla bi da zapravo postoje dva glavna problema koja su neminovno isprepletena. Prvi je, kako je i Hrvoje rekao, rast javnog duga prema 85% BDP-a koji je na neodrživom putu. Drugi je slaba konkurentnost .

Novca ima, gospodarske aktivnosti nema. Kako oživjeti kreditni ciklus i rast?
Stagnacija BDP-a, koja je ironično dobar znak, razduživanje privatnog sektora, povećanje averzije prema riziku koju prati pad investicija u korporativnom sektoru, rast loših kredita, manji broj kvalitetnih projekata – svi oni predstavljaju bitan problem financijskoj industriji. Utječu na kreditnu aktivnost i trendove te zahtijevaju od banaka primjenu opreznijih politika kreditiranja, a samim time  i dijelomično ograničavaju mogućnosti podupiranja gospodarskih projekata. Pritom se često zanemaruje činjenica da je danas osjetno manje dobrih projekata koji se mogu financijski pratiti i koji zadovoljavaju sve potrebne uvjete. Pritom ti uvjeti nisu pretje-rani već prilagođeni ukupnom makroekonomskom okruženju. Stoga kada govorimo o pitanju dostupnosti i raspoloživosti kreditiranja mi primarno moramo to gledati kroz prizmu cjelokupnog gospodarskog okruženja. Financijska industrija želi, može i zna kako pomoći gospodarstvo, ali ne može sama iznijeti cijeli teret pokretanja gospodarskog motora koji je već šest godina "u leru". Okruženje je takvo da zapravo više umjereno nego ambiciozno, više usmjereno na racionalizaciju i res-trukturiranje nego rast. Međutim, daleko od toga da su banke plastično rečeno "zatvorile sla-vinu", kvalitetni projekti, i klijenti s dobrom povijesti i s kojima imamo dobru višegodišnju suradnju uvijek mogu računati na našu potporu. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Očekujete li da će privatizacija Hypo grupe uskoro zaključiti? Kako će se vlasničke promjene vidjeti u Hrvatskoj?
Privatizacija Hypo grupe za nas i naše klijente te partnere predstavlja veliku razvojnu per-spektivu. Hypo Hrvatska je, s obzirom na naš tržišni udio i broj klijenata, ključni dio grupe, a proteklih godina smo očistili bilancu, poboljšali kvalitetu portfelja u svim sektorima te tako postavili kvalitetne temelje razvoja budućeg poslovanja.