Odavno su prošla vremena kada su roditelji tijekom Božićnih blagdana svoju djecu uveseljavali simboličnim iznenađenjima poput svježeg ili suhog voća i slatkiša kako bi obilježili razdoblje veselja. Blagdansko darivanje postalo je međutim najveći marketinški trik novostvorenih trgovačkih društava. Prosječan kupac vrlo jednostavno u obližnjoj trgovini može kupiti sve potrebne namirnice, a zbog vrlo sličnog asortimana proizvoda trgovci se trude kako bi upravo njihovi bili najprepoznatljiviji. Trgovačke su se robne marke na području srednje i istočne Europe počele razvijati poprilično kasno te je najpoznatiji bio Spar koji je kupcima bio relativno blizak zbog trgovine u susjednoj Austriji. Južno od Alpa počeo se širiti tek početkom devedesetih godina.

Mercator probio led
Prvi među slovenskim domaćim trgovcima koji je opazio opasnosti nadolazeće konkurencije bio je Mercator. Mercator se razvio iz ljubljanske lokalne trgovine u drugoj polovici devedesetih godina. Za svog razvitka učinkovito je upotrebljavao metode kapitalističkih tržišta kojih ostali trgovci još uopće nisu bili ni svjesni. Do kraja devedesetih iza sebe je imao više od dvadeset preuzimanja, a centralizirao je i regionalne poslovne jedinice koje su do tada samostalno djelovale. Krajem čitavog “projekta” Mercatorov udio na tržištu Slovenije približio se 50 posto, a stručnjaci smatraju da Slovenija treba zahvaliti Mercatoru da nijedna od stranih trgovina nije uspjela preuzeti taj udio. Danas Mercator u Sloveniji ima 45-postotni udio što je u usporedbi s hrvatskim tržištem jednako udjelu koji zajedno ima pet najvećih hrvatskih trgovina zajedno. Udio tri najveće trgovine u Sloveniji (Mercator, Spar, Tuš) iznosi oko 82 posto. Na hrvatskom tržištu predvodi Konzum čija je razvojna priča praktično kopija Mercatora koja je počela početkom novog tisućljeća kada se Konzum iz okolice Zagreba počeo širiti po čitavom hrvatskom teritoriju. Konzum međutim ima sreću da je kupovna moć hrvatskih kupaca znatno manja nego ona slovenskih te je zasićenost trgovinama takva tipa većinom koncentrirana na veće gradove. Tek u posljednje dvije godine Konzum je započeo širenje lanca trgovinskih centara te se također trudi nadoknaditi zaostatak na području prepoznatljivosti vlastite robne marke. Unatoč činjenici da nema veliki tržišni udio poput Mercatora u Sloveniji prihodi su mu triput viši od najbližeg sljedbenika, pokazuju Agrokorovi podaci. Financijskim izvješćima za godinu 2006. ta će se situacija ipak malo promijeniti. Procijenjeni prihodi Mercatora na hrvatskom tržištu iznosili su oko 190 milijuna eura što je šest puta manje od Konzuma iako je Mercator već krajem 2005. godine sebi pripojio lanac trgovina Era. Prodajna površina Mercatorovih trgovina u Hrvatskoj porasla je na 110.000 četvornih metara što je više od pola prodajne površine Konzuma. Konzum će i u budućnosti morati mnogo ulagati u razvoj vlastite robne marke što je u jednom gigantskom koraku uspio učiniti srpski trgovac Maxi. Riječ je naime o novom imenu triju srpskih trgovinskih društava pod okriljem Delte. Osim Maxija tu su i C-market i Pekabeta. Maxi je također s razvojem započeo na području glavnog grada iako je supermarkete počeo otvarati tek početkom ovog tisućljeća. Maxi ima oko 70 supermarketa u svim većim srpskim gradovima, a glavni poticaj holdingu Delti bilo je preuzimanje C-marketa koji je već imao oko 200 objekata raznih veličina.

Upravo se zato Delti spočitava monopolizacija tržišta što je opravdano samo u slučaju Beograda. Približna ocjena prihoda grupacije Maxi iznosi više od 500 milijuna eura za 2005. godinu, a ukupna površina trgovina je oko 230.000 četvornih metara prema čemu se Maxi nalazi na drugome mjestu među spomenutim društvima. Međutim, poslovni rezultati srpskog trgovačkog lanca ne može se uspoređivati s njima jer je C Market i prije preuzimanja poslovao vrlo slabo. Delta je s prezentacijom vlastite robne marke dostigla željenu prepoznatljivost iako je čeka još dugo i mukotrpno prilagođavanje trgovina novim standardima. Mercator je pak u Srbiji krajem 2005. imao tri velika trgovačka centra prihodi kojih su iznosili oko 45 milijuna eura što predstavlja tržišni udio od samo jedan posto. No i na tom tržištu Mercator planira odgristi veći komad kolača što misli ostvariti nedavnim preuzimanjem vojvođanskog lanca trgovina M-Rodić što će povećati tržišni udio slovenskog giganta na 10 posto. Zbog dolaska konkurencije sa zapada Mercator će u Sloveniji nastaviti gubiti tržišni udio, no to, smatraju analitičari, neće smanjiti njegove prihode već samo usporiti njihov rast. Na kraju cijelog procesa predviđa se da će Mercator zadržati 30-postotni udio na tržištu, a preostali trgovci razdijelit će polovicu tržišta. Oko 20 posto pripast će trgovinama specijaliziranima za određene tržišne niše. U posljednje dvije godine svjedoci smo nekoliko pokušaja udruživanja triju najvećih trgovinskih lanaca na tom području, međutim to se nikada nije dogodilo zbog, kako su sami vlasnici naveli, prevelikih razlika. Mercator je odredio samostalnu strategiju razvoja te se opasno približava postavljenim ciljevima tako da će uskoro moći upisati u svoje knjige 10-postotni udio na hrvatskom i srpskom tržištu. Međutim, za spomenutima zaostaje na tržištima BiH i Makedonije gdje do 2010. godine želi dostići petpostotni udio. S druge strane, Agrokor i Delta dogovaraju se udružiti svoje trgovačke lance iako ih na tom putu čekaju brojne prepreke pri čemu će možda i najmanja biti ona koje se svi pribojavaju – na nacionalnoj osnovi. Ako dođe do udruživanja, društva će se morati dogovoriti o vlastitoj robnoj marki ili barem približiti izgled postojećih. Za razliku od Mercatora i ostalih nadolazećih trgovačkih lanaca koji imaju za cilj maksimizirati dodanu vrijednost, Maxi i Konzum teže maksimizaciji tržišnog udjela. To znači održavanje jedinica na područjima s manjom koncetracijom stanovnika što dodanu vrijednost smanjuje. S obzirom na procese širenja trgovinskih lanaca po svijetu lako je zaključiti kako se na sličnim područjima trgovačke mreže šire upravo pomoću franšiznih trgovina što oblikovanje robne marke čini još potrebitijim.

Veća specijalizacija
Također zbog razmjerno krhkoga financijskog stanja udruživanje trgovačkih divova ima smisla. Time bi se poboljšala pozicija na domaćem tržištu, ali i omogućio brži prodor na susjedna tržišta u regiji gdje se trgovinski lanci još nisu aktivno usmjerili. Malo je pak vjerojatno da bi koje od društava na nekom od tržišta imalo većinski utjecaj jer je raspršenost trgovina mnogo veća nego u Sloveniji. Bez obzira na moguće povezivanje Konzuma i Maxija gotovo je sigurno da će se na cijelom području pojaviti razne trgovine i trgovački lanci. Neke će raditi u sektoru specijaliziranih niša/manjih područja, a veliki lanci usredotočit će se na veća središta gdje će pokušati koncentrirati što veći broj kupaca.

Karel Lipnik, Ilirika investments, Ljubljana

U Sloveniji najravnomjernije raspršena kupovna moć u regiji

Slovenija nije tipično tržište prema kojemu bi se ostala dva mogla modelirati jer je ipak riječ o vrlo malom teritoriju koji je u cijelosti moguće pokriti dvama distributivnim centrima. Pored toga kupovna moć Slovenaca nešto je viša od hrvatske ili srpske. Važna je međutim koncentracija same kupovne moći koja je u Sloveniji ravnomjernije raspršena nego je to slučaj na ostala dva tržišta. To je važno upravo zbog početka priče koji govori o otvaranju trgovačkih centara u samim središtima gdje se ta kupovna moć i nalazi. U Srbiji su se svi trgovački lanci razvili u sjevernom dijelu te države, a južni dio još pokrivaju trgovine bez vlastite robne marke.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome