ZAGREB – Poticaji za zapošljavanje nisu stimulativni, atraktivni ni jednostavni za korištenje zbog čega velik broj malih i srednjih poduzetnika odustaje od zapošljavanja potencijalnih radnika sa zavoda za zapošljavanje. “Da bi poslodavac koristio poticaje, treba ispuniti niz preduvjeta i ispuniti milijun obrazaca što ga poprilično obeshrabruje. Iako je ideja odlična, poticaji nisu zaživjeli u praksi”, upozorava direktor HUP-a Đuro Popijač napomenuvši kako bi bilo mnogo efikasnije da država zapošljavanje potiče konkretnim potezima, primjerice oslobađanjem poslodavca od poreza ili doprinosa. Primjenom poticajnih mjera iz Godišnjeg plana za zapošljavanje u 2006., do sada je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposleno 2319 osoba. Za te je poticaje početkom godine predviđeno 150 milijuna kuna, no sredstva još nisu u potpunosti iskorištena. Dugotrajno nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, stariji te posebne skupine nezaposlenih najzanimljiviji su poslodavcima koji su ipak prešli preko birokratskih barijera. Najveći interes poslodavaca iskazan je za sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba. Prema toj mjeri u ovoj je godini zaposleno 906 osoba, 90 osoba manje od planiranog.

Neispunjeni planovi
Državnim potporama za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva zaposleno je 777 osoba od planiranih 1036. Sufinanciranjem zapošljavanja starijih osoba zaposlilo se 419 osoba od 620 osoba za koje je iz proračuna izdvojen novac. Najviše je podbacila mjera za zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenih, primjerice invalida, hrvatskih branitelja, smaohranih roditelja malodobne djece, prema kojoj je zaposleno 217 osoba. Usporedbe radi, 2004. na temelju programa poticanja zapošljavanja Vlade RH po tom se programu zaposlilo 23.856 osoba, a u 2005. godini 14.485 osoba. “Provedbeni rezultati pokazuju da se uz potpore najviše zapošljavaju osobe srednje razine obrazovanja, i to kod malih poslodavaca. Najveći obuhvat je evidentiran u dobnim skupinama od 20 do 24 godine gdje je zaposleno 925 osoba te od 25 do 29 godina gdje je zaposleno 752 osobe”, optimistično zaključuje ravnateljica HZZ-a Zrinka Blažević. U programe obrazovanja novozaposlenih osoba i zaposlenih osoba radi zadržavanja radnog mjesta (kod poznatog poslodavca) uključeno je 257 osoba, a 800 nezaposlenih osoba obuhvaćeno mjerom obrazovanja za nepoznatog poslodavca. Provedbom programa javnih radova zaprimljeno je 99 zahtjeva, a potpisano 95 ugovora na temelju kojih je zaposleno 499 osoba iz evidencije nezaposlenih. Navedena mjera pokazuje očekivane rezultate posebice u županijama s visokom stopom nezaposlenosti, i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj. “Poticaji su podbacili. O tome smo raspravljali i na posljednjoj sjednici GSV-a. Tada smo dobili obećanje da će se sredstva koja nisu potrošena na određene mjere preraspodijeliti te da će Ministarstvo gospodarstva sljedeće godine revidirati mjere”, istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Trošak iz proračuna
I državna tajnica za rad Vera Babić kaže da određene mjere pokazuju bolje rezultate od drugih zbog čega će se sredstva u sljedećoj godini locirati na najupješnije mjere. “To se posebno odnosi na dugotrajno nezaposlene starije osobe, žene te mlade bez iskustva”, kaže Babić. Sve mjere poticanja zapošljavanja koje se provode putem područnih službi HZZ-a financiraju se iz Državnog proračuna za što je u prošloj godinu osigurano 150 milijuna kuna. Za mjere aktivne politike zapošljavanja Vlada je u 2007. godini osigurala 160 milijuna kuna. Osim HZZ-a, u sufinanciranju programa javnih radova sudjeluje i lokalna zajednica, jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovu vlasništvu, nevladine udruge i druge institucije koje su inicijatori i izvršitelji javnoga rada.

Sufinanciranje i veličina tvrtki
Za sufinanciranje mladih bez iskustva, dugotrajno nezaposlenih, žena iznad 45 i muškaraca iznad 50 godina te osoba s otežanim faktorom zapošljavanja visina subvencije varira. Za osobe bez zanimanja iznosi 1040,37 kuna za male poslodavce, 823,30 kuna za srednje poslodavce te 624,25 kuna za velike poslodavce. Za osobe strukovnih zanimanja i srednjeg stupnja obrazovanja iznose 1932,12 kuna za male poslodavce, 1545,70 kuna za srednje poslodavce te 772,85 kuna za velike poslodavce. Za osobe višeg i visokog stupnja obrazovanja potpore HZZ-a iznose 2972,50 kuna za male poslodavce, 2378 kuna za srednje poslodavce te 1189 kuna za velike poslodavce.