Horsten Albers član je Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog telekoma.

Albers je već niz godina član Deutsche Telekom Grupe gdje je stekao veliko profesionalno iskustvo obnašajući različite savjetničke i rukovodeće funkcije u tehničkom području u Njemačkoj, Mađarskoj i Makedoniji. Za Poslovni dnevnik govori o benefitima 4G mreže za poduzetnike, ulaganjim u razvoj tehnologija, cloud uslugama te odnosu HT-a sa zakonodavcima.

Koliko ste lani uložili u povećanje brzine pristupa internetu, a koliko u proteklih pet godina?
HT investira svake godine, a samo 2014. uložili smo u razvoj više od milijardu kuna jer smatramo da je liderstvo u tehnologiji temelj za ponudu najboljih usluga korisnicima. Ulaganja u 2015. povećavamo za 25 posto, a usmjerit ćemo ih ponajprije u razvoj tehnologije za brzi internet, izgradnju optičke mreže i mobilnog interneta. Prvi korak već smo napravili potkraj 2014. investicijom u dodatni radiofrekvencijski spektar, što nam je omogućilo da prvi u Hrvatskoj postignemo brzinu pristupa internetu u 4G mreži od 150 Mbit/s. Do kraja 2015. planiramo pokrivenost u širokopojasnom pristupu u nepokretnoj mreži veću od 50 posto, dok će u pokretnoj mreži premašiti 60 posto s brzinama do 150 Mbit/s.  

Koje konkretne benefite od povećanja brzine imaju poslovni korisnici?
Brzi internet omogućuje niz novih usluga, ali i efikasnije korištenje postojećih usluga. Primjerice, poslovna komunikacija putem videokonferencija postaje puno brža, a sve usluge oslonjene na cloud tehnologiju mogu se efikasnije koristiti, i to uporabom samo mobitela koji tako postaju superračunala. Trenutačno samo 22 posto hrvatskih poduzeća upotrebljava tehnologije računalnog oblaka, ponajprije za pohranu podataka, uredske i računovodstvene aplikacije. Vjerujemo da će povećanje brzine pristupa internetu potaknuti i prihvaćanje cloud usluga, što može u velikoj mjeri pridonijeti rastu konkurentnosti, posebno malih i srednjih poduzetnika.

Prema vašoj ocjeni, koliko je brzina interneta važna za krajnjeg, prosječnog korisnika. Je li sad takva usluga zapravo mnogo važnija za developere aplikacija? 
Privatnim korisnicima naša 4G mreža omogućuje naprednije kvalitetnije korištenje usluga poput live TV streaminga (MAXtv To Go), HD video streaminga i online gaminga. Uvijek je pitanje treba li stvoriti ponudu ili čekati potražnju, pa tek onda nuditi. Mi smo se opredijelili za stvaranje ponude. U ovom slučaju, korisnik bi se trebao sam uvjeriti kakvu razliku donose velike brzine, kako to izgleda kad se gleda HD TV na mobitelu ili skida cijeli HD film ili pjesma s interneta. Sigurni smo da je to trend koji dolazi, što potvrđuje i rast udjela prodaje pametnih telefona, koji sada čine 41 posto tržišta mobitela, ali čak 73 posto prodaje novih mobitela. 

Kad je riječ o brzini interneta, što nas očekuje za godinu-dvije?
Hrvatska je već uz bok najrazvijenijim tržištima u segmentu infrastrukture i ponude mobilnih usluga. Kad gledamo u neposrednu budućnost, orijentir nam mogu biti EU ciljevi digitalne agende, a to znači da bi do 2020. sva kućanstva trebala dobiti mogućnost pristupa brzinama većima od 30 Mbit/s, a 50 posto kućanstava brzinama većima od 100. TeraStream je, kao inovacija testirana prvi put upravo u HT-u, sigurno jedna od tehnologija koja će omogućiti napredne TV usluge u visokoj rezoluciji. U HT-u upravo radimo na dovršenju razvoja sustava upravljanja TeraStream mrežom koja će biti dio budućih naprednih pristupnih mreža. Predstoji nam i posao smanjenja "digitalnog jaza" između gradskih i ruralnih područja. Tu vidimo velik potencijal za suradnju privatnog i javnog sektora.

Na nedavnoj konferenciji o telekomunikacijama na kojoj je sudjelovao i predsjednik Uprave HT-a iznesena je zanimljiva teza kako najviše koristi od brzog interneta imaju kabelski provideri, developeri aplikacija…, a manje sami telekom. Koliko su ulaganja u povećanje brzine interneta isplativa za telekome?
Globalno, digitalne usluge snažno rastu, već se vrijednost tržišta procjenjuje na 415 milijardi eura, uz godišnji rast od 15 do 20 posto. Činjenica je da je na tom tržištu velik broj igrača, od kojih neki trenutačno možda i bolje iskorištavaju njegove potencijale. No, HT je u segmentu poslovnih korisnika već ponudio jedinstven portfelj usluga oglašavanja na telekom platformama, koji čine MAXtv, Kupon2Go i Google oglašavanje u jednom paketu, što je potpuno novi segment digitalnih produkata u skladu sa svjetskim trendovima. Razmatramo i nove usluge temeljene na partnerstvima, uspješni primjeri su Deezer i Pickbox. Da bismo iskoristili sve potencijale digitalnog tržišta i nove poslovne modele brzo primijenili te monetizirati, radimo prilagodbe svoje tehnološke i poslovne platforme. U segmentima razvoja infrastrukture i ponude javnih ICT usluga razmatramo model javnog-privatnog partnerstva. Na cloud tržištu budućnost vidimo u korištenju vlastite infrastrukture i sinergiji s partnerima koji imaju vlastita aplikativna rješenja. Već imamo uspješne primjere suradnje HT-a i partnera u segmentu cloud servera i poslovnih aplikacija. Intenzivno razvijamo i digitalne prodajne kanale.

Koliko vas regulator podržava u ulaganjima, a koliko destimulira poreznom politikom?
Hakom je kao regulator lani napravio pozitivan korak, ali država istodobno krajnje negativan. Izuzetno je dobar potez Hakoma da se optika može prodavati po istoj cijeni kao i bakrena infrastruktura, ali država nam je trostruko povećala naknade za frekvencijski spektar, naglo i neplanirano. U uvjetima rastuće gospodarske krize i padajućih trendova na ukupnom telekom tržištu to nam je dodatno otežalo poslovanje u prošloj godini. Odlučni smo i dalje investirati, ali stabilno investicijsko okruženje u tome bi nam sigurno pomoglo.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Diktiramo tempo razvoja

U usporedbi s konkurencijom, koliko je vaša usluga u ovom trenutku naprednija?        

To nije fraza, uistinu smo uvjereni da je HT tehnološki lider koji diktira tempo razvoja interneta u Hrvatskoj. HT je među prvima u Europi usvojio LTE standard četvrte generacije u mobilnim telekomunikacijama i danas upravlja 4G mrežom koja je dostupna velikom dijelu stanovnika Hrvatske. Podsjećam na to da je HT prvi u Hrvatskoj uveo i uslugu mobilnog plaćanja temeljenog na NFC tehnologiji.