Ako je vjerovati američkom potpredsjedniku Joeu Bidenu, Hrvatska bi uskoro mogla postati energetsko središte regije. No, na čemu Biden temelji tako optimistična predviđanja? 

Tijekom protekle dvije godine Hrvatska, ali i uža regija, opet proživljava snažnu ekspanziju investicijskih projekata u sektoru energetike. Samo na području Hrvatske ulagačima se nude projekti vrijedni više od osam milijardi eura, a još toliko planira se uložiti i u susjednim državama.

Ti projekti, ali i specifične geopolitičke okolnosti, nakon dugo vremena su skrenule pažnju globalne investicijske javnosti na ovaj dio svijeta. Tako i ne čudi da je novi ciklus istraživanja nalazišta ugljikovodika na Jadranu, koji bi 2015. trebao početi u Hrvatskoj, ali i u Crnoj Gori, privukao interes ukupno desetak renomiranih kompanija s tri kontinenta. Značajne investicije planiraju se i u elektroenergetici, bilo projektima vezanim za obnovljive izvore energije, bilo za tzv. konvencionalne objekte. Samo u Hrvatskoj u visokom stupnju predrealizacije je više takvih projekata, od Plomina C, preko plinske termoelektrane u Osijeku, do hidrosustava Kosinj-Senj. U BiH, pak, već 2016. s radom bi trebala početi termoelektrana Stanari, prve značajnije energetske investicije u jugoistočnoj Europi realizirane pomoću kineskog kapitala. Ruski ulagači u regiji su prisutni prvenstveno kroz projekt velikog plinovoda Južni tok, ali i cijeli niz manjih projekata, dok interesenti za ulaganja u obnovljive izvore energije u regiji također internacionalni. Takav značajni investicijski potencijal i interes međunarodnih investitora mogao bi biti začetak novog ciklusa gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom narednog desetljeća, no da bi te prilike mogle biti iskorištene, a projekti realizirani, cijeli niz uvjeta morat će biti ispunjen. Osim potrebe za kvalitetnim administrativno-poreznim okruženjem, evidentno je kako je ulaganje u velike infrastrukturne objekte, odnosno kapitalno intenzivne projekte, u okolnostima otvorenog i nadnacionalnog  tržišta energijom postalo iznimno kompleksno i znatno rizičnije. U takvoj situaciji, a uz sve strože klimatsko-okolišne ciljeve koje kroz zajedničke politike državama članicama nameće Europska unija, bitku za investicijsku konkurentnost u sektoru energetike dobit će one države koje će svoju energetsku strategiju uspjeti formulirati i provesti kao interresornu razvojnu politiku.

Energy Investment Forum (EIF) u organizaciji Poslovnog dnevnika tradicionalna je konferencijsko-sajamska manifestacija posvećena problematici razvoja energetskih investicijskih projekata u Hrvatskoj i regiji. Kako je bilo na Energy Investment Forumu 2014. doznajte ovdje! Poslovni dnevnik organizirao je i konferenciju Energy Market Forum 2013 te Energy Market Forum – Između tržišta i sigurnosti. 

Kako je bilo na Energy Investment Forumu 2014. pogledajte u kratkom video prilogu:

Na svom prošlogodišnjem izdanju EIF je tijekom dva dana okupio više od 500 profesionalca iz sektora energetike i povezanih industrija. Konferencija će se 19. veljače 2015. održati u komprimiranom, jednodnevnom formatu, a obuhvatit će najrelevantnije teme, domaće i strane govornike vezane za tematiku investicija u energetici, te ponovno poslužiti kao mjesto susreta i razgovora predstavnika izvršne vlasti, financijskih institucija, projektnih developera i proizvođača industrijskih tehnologija. 

Kolika je cijena kotizacije?

Puna cijena kotizacije iznosi 600 kn + PDV. U slučaju rane prijave u razdoblju od 2. prosinca do 6. siječnja cijena kotizacije iznosi 350,00 + PDV. U slučaju rane prijave u razdoblju od 7. siječnja do 31. siječnja cijena kotizacije iznosi 500 kuna + PDV. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prijave su završene!

DETALJAN PROGRAM U .PDF FORMATU POGLEDAJTE OVDJE.

KOJE TEME ĆE NA KONFERENCIJI BITI OBRAĐENE?

EIF će se baviti temama vezanim za ciklus istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj i susjednim državama, mogućnostima greenfield i brownfield investicija u elektroenergetske sustave zemalja regije,  novim modelima poticanja obnovljivih izvora energije, utjecajima sadašnje i buduće EU regulative, te alatima za minimalizaciju investicijskih rizika u okolnostima krajnje volatilnosti cijene energije na otvorenom tržištu.

PANEL DISKUSIJE

Panel diskusije su otvorene rasprave najviše 5 sudionika, uz moderatora, ukupnog trajanja od 45 minuta. Svakoj panel diskusiji prethodi i uvodna prezentacija od deset minuta.

Kakve panel diskusije možete očekivati?

PANEL DISKUSIJA Regija u fokusu međunarodnih naftaša

I Hrvatska i Crna Gora i Albanija već su krenule u novi ciklus istraživanja offshore ležišta ugljikovodika, Srbija i BiH provode istraživanja na kopnu, Hrvatska kreće uskoro. Nakon više od trideset godina međunarodne naftne kompanije opet su prisutne u regiji, a jedna od posljedica toga bit će i značajna konkurencija među državama. Što očekivati od projekata? Kolike koristi od tog ciklusa može ostvariti šire gospodarstvo? Kako se uspoređuju financijsko-porezni uvjeti istraživanja u zemljama regije? Može li Jadran postati europski ili globalno važna proizvodna regija? Kako će eventualno otkriće većih nalazišta utjecati na cijenu energije u Hrvatskoj? Može li padajuća cijena nafte ugroziti financijsku konstrukciju ciklusa istraživanja? Panel bi trebao ponuditi odgovor na ova pitanja, a valja napomenuti da će se održati neposredno nakon isteka roka za podnošenje ponuda za istraživanje ugljikovodika u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno nakon potpisivanja ugovora za istraživanja na Jadranu.

PANEL DISKUSIJA Investicije u škripcu između tržišta i sigurnosti  

Nakon višegodišnjih problema developeri i vlasnici konvencionalnih termoelektrana u Europi napokon su ugledali svjetlo na kraju tunela nakon što je Europska komisija Velikoj Britaniji dozvolila kontroverzni ugovor o gradnji nuklearne elektrane Hinkley Point C kojim je ulagačima garantirala netržišno visoku otkupnu cijenu cjelokupne proizvedene energije u periodu od 35 godina. Takvi ugovori mogli bi biti spas za investitore u europsku energetsku infrastrukturu, ali i biti faktor ozbiljnih promjena na europskom tržištu električne energije. Kako će te nove zakonitosti utjecati na projekte koji su trenutno u fazi provedbe u Hrvatskoj? Kakav je idealan energetski miks budućnosti? Može li se u budućnosti očekivati subvencioniranu otkupnu cijenu energije iz konvencionalnih elektrana na fosilna goriva? Mogu li se veliki investicijski projekti u energetici realizirati isključivo temeljem tržišnih postavki?

PANEL DISKUSIJA Zelena energetika u potrazi za novim poslovnim modelom

Ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije tijekom proteklih godina u Hrvatskoj kopne, uvelike zbog smanjenja kvota i iznosa za poticanu feed in tarifu. Ipak, takva situacija prisutna je i diljem Europe. S jedne strane, države su suočene s obvezama koje proizlaze iz direktiva i politika Europske unije, a s druge strane, mnoge nisu u stanju financijski podnositi obveze koje proizlaze iz trenutno dominantnog modela poticanja razvoja obnovljivih izvora energije. Očito je potrebno razmotriti neke alternativne modela poticanja OIE. Nastavlja li Hrvatska sa sustavom feed in tarifa? Koje su moguće alternative? Kako se hrvatski investicijski okvir za OIE uspoređuje sa susjednim državama? Koji su ostali uvjeti, osim financijskih, koji utječu na investicijsku klimu?

ŠTO VAS JOŠ OČEKUJE NA KONFERENCIJI?

Keynote prezentacije

Prezentacije ekspertnih stranih gostiju govornika u trajanju od 15 minuta.

Debata Poslovnog dnevnika

Debata Poslovnog dnevnika, trajanje 35 minuta, 4 sudionika.

TEMA DEBATE: HRVATSKA MORA MAKSIMALNO ISKORISTITI SVOJE HIDROENERGETSKE POTENCIJALE

Oko 70 posto vlastite proizvodnje električne energije Hrvatska i dalje dobiva iz hidroelektrana, no u javnosti, pa i onoj stručnoj, sve je više onih koji se zbog okolišnih razloga protive daljnjem razvoju takvih objekata u Hrvatskoj. Jesu li velike hidroelektrane obnovljivi izvori energije? Mogu li se takvi objekti danas u Hrvatskoj uopće realizirati, s obzirom na velika ograničenja koja proizlaze iz ekološke mreže NATURA 2000 i ostalih instituta zaštite okoliša? Grade li se velike hidroelektrane u drugim državama EU? Može li si Hrvatska priuštiti da se odrekne takvih potencijala? Ako može, čime ih može zamijeniti? 

Techtalk rasprava

Techtalk rasprava je otvorena rasprava maksimalno tri eksperta uz moderatora i paralelno korištenje multimedijskih materijala, te sudjelovanje publike u trajanju od 25 minuta. Tematika je ograničena na tehnološka pitanja.

TEMA: PRIRODNI PLIN I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE: KOMPLEMENTARNI KONKURENTI

Opis teme: Iako tijekom proteklih godina europske plinske elektrane prolaze kroz vrlo teško razdoblje upravo zbog golemog povećanja količine energije proizvedene i obnovljivih izvora energije na tržištu, činjenica je kako su ova dva energenta nerazdvojno povezani. Bez korištenja prirodnog plina faktički je nemoguće osigurati dovoljno fleksibilnu rezervu za poravnanje efekata stohastičnosti proizvodnje OIE u elektroenergetskom sustavu, dok s druge strane primjena OIE omogućava značajno poboljšanje svih negativnih aspekata korištenja plina u energetskim primjenama, od proizvodnje električne energije do grijanja i pripreme tople vode. Utoliko, činjenica je da će se nova tehnološka rješenja, ali i regulativni i financijski modeli  morati bazirati na toj sinergiji.  

Raspored konferencije:

Četvrtak, 19.2.2014. (dvorana/mjesto: Konferencijski centar Forum, Green Gold)

08:30-09:00 Registracija; smještanje partnera, sudionika i uzvanika

09:00 Početak

09:00-09:05 Pozdravni govor glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića

09:05-09:20 Keynote speaker 1 prezentacija

09:20-09:30 Panel 1 prezentacija

09:30-10:15 Panel 1

10:15-10:30 Pauza

10:30-11:00 PD debata

11:00 -11:10 Panel 2 prezentacija

11:10-11:55 Panel 2

11:55-12:10 Pauza

12:10-12:25 Keynote speaker 2 prezentacija 

12:25-12:50 Techtalk rasprava

12:50 -13:00 Panel 3 prezentacija

13:00-13:45 Panel 3

13:45-14:45 Ručak i završno druženje

15:00 Završetak

var ridn13h1x3y1vp;(function(d, t) {
var s = d.createElement(t), options = {
‘userName’:’24sata’,
‘formHash’:’ridn13h1x3y1vp’,
‘autoResize’:true,
‘height’:’726′,
‘async’:true,
‘host’:’wufoo.com’,
‘header’:’show’,
‘ssl’:true};
s.src = (‘https:’ == d.location.protocol ? ‘https://’ : ‘http://’) + ‘www.wufoo.com/scripts/embed/form.js’;
s.onload = s.onreadystatechange = function() {
var rs = this.readyState; if (rs) if (rs != ‘complete’) if (rs != ‘loaded’) return;
try { ridn13h1x3y1vp = new WufooForm();ridn13h1x3y1vp.initialize(options);ridn13h1x3y1vp.display(); } catch (e) {}};
var scr = d.getElementsByTagName(t)[0], par = scr.parentNode; par.insertBefore(s, scr);
})(document, ‘script’);