Hrvatske željeznice su u 2006. godini ostvarile rekordni rad u putničkom i teretnom prijevozu kao i u prihodima od toga, izvijestio je na jučeranjoj završnoj godišnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak. Tako će ove godine biti prevezeno 42 milijuna putnika, odnosno gotovo šest posto više nego prošle godine, a taj postotak kod robe bit će još i veći jer će s prevezenih 17 milijuna robe biti ostvaren porast od osam posto. Prihodi od prijevoza putnika i roba dostići će 84,4 što je za 8,9 posto više nego lani.

Rashodi
Ukupni prihod Hrvatskih željeznica u 2006. godini iznosit će 3,8 milijardi kuna od čega 2,2 milijarde dolazi iz državnog proračuna, što je za 3,6 posto manje državnih transfera nego prošle godine. Željeznice su smanjile i ukupne rashode koji su planirani na razini 3,6 milijardi kuna što je za 5,1 posto manje nego 2005. godine. Racionalizaciji poslovanja pridonijelo je smanjenje broja radnika kojih će na kraju ove godine biti 535 manje nego lani, odnosno 13.745 zaposlenika. S obzirom na visinu prihoda i rashoda, HŽ bi ovu godinu trebao završiti s dobiti od 200 milijuna kuna. Prvi čovjek Hrvatskih željeznica također je izvijestio da će HŽ ove godine ostvariti 90 posto investicija planiranih u infrastrukturu, što je iznos od 962 milijuna kuna, a investicije u prijevoz bit će ostvarene s 81 posto i dosegnut će 501 milijun kuna. Najznačajnije investicije u 2006. godini u infrastrukturu bile su, po njegovim riječima, nastavak modernizacije hrvatskih dionica paneuropskih koridora, završetak izgradnje robnog terminala Spačva, modernizacija pruge Savski Marof – Sutla te završetak izgradnje praonice vagonskih cisterni u Slavonskom Brodu. Među investicijama u prijevoz u Hrvatskim željeznicama izdvajaju modernizaciju triju dizelskih motornih vlakova te obnovu lokomotiva, modernizaciju 10 putničkih i 120 teretnih vagona. Govoreći o očekivanjima u 2007. godini, predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak je rekao da se planiraju investicije u infrastrukturu u visini od 1,5 milijardi kuna. Uz ostale projekte izdvojio je početak radova na drugom kolosijeku pruge državna granica – Botovo – Zagreb – Karlovac i nove pruge Karlovac – Rijeka, početak obnove pruge Vinkovci – Tovarnik te izgradnju optičke infrastrukture. Za iduću godinu je najavljeno povezivanje splitskog i zagrebačkog aerodroma s matičnim gradovima, ali i cjelokupnom željezničkom mrežom. Investicije u prijevoz iduće godine planirane su u iznosu od 864 milijuna kuna, a riječ je o ulaganjima u modernizaciju starih i nabavu novih putničkih i teretnih kapaciteta. Za 2007. godinu, kaže Kobak, planira se i povećanje produktivnosti od 4,9 posto usporedbi s 2006. godinom. U željeznicama očekuju i 3,3-postotno povećanje broja prevezenih putnika te 3,9-postotno povećanje prijevoza tereta u idućoj godini. Sljedeće godine u prometu će biti 804 HŽ-ovih vlakova, što znači devet više nego sada, najavio je pomoćnik direktora Uprave HŽ-a Marijan Klarić.

Nagibni vlakovi
U željeznicama najviše očekuju od svojih IC i ICN (nagibnih vlakova), pa je tako istaknuto očekivanje da će se vrijeme putovanja s ICN-om na relaciji Zagreb – Split smanjiti s postojećih 5 sati i 23 minute na 4.30 sati, a u perspektivi i na tri i pol sata. Klarić je objasnio da gradsko-prigradski prijevoz u Zagrebu također čini jednu od njihovih strateških odrednica razvoja s velikom perspektivom. Tako je za primjer navedeno da je u početku, 1992. godine, bilo prevezeno četiri milijuna putnika da bi ta brojka u 2006. narasla na 21,6 milijuna, asljedeće godine očekuje se više od 30 milijuna putnika prevezenih na samo 56 kilometra prigradsko-gradske pruge. U ovom je segmentu ukupno u ponudi 355 vlakova s oko 145.700 mjesta na dan.

Privatizacija HŽ-a

Kako je najavljeno iz Hrvatskih željeznica, očekuje se da će krajem siječnja iduće godine biti raspisani natječaji za privatizaciju HŽ-ovih društava RVR (uslužne djelatnosti), PZZ (inženjering) i ŽU (ugostiteljstvo). Hrvatske željeznice će u skladu sa Zakonom o željeznici i Zakonom o podjeli HŽ-a od 1. siječnja 2007. početi djelovati kroz pet zasebnih poslovnih cjelina, i to: HŽ Holding, Putnički prijevoz, Kargo, Infrastruktura i Vuča vlakova.