Mjere štednje koje bi trebale izvući Europu iz krize gurnule su gotovo 800.000 djece u siromaštvo, upozorava u novom izvješću Međunarodna organizacija rada (ILO).

"Postignuća europskog socijalnog modela, koji je dramatično smanjio siromaštvo i promicao prosperitet u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, potkopale su reforme kratkoročne prilagodbe", kaže se u izvješću o Svjetskoj socijalnoj zaštiti, objavljenom u utorak.

ILO ističe da fiskalna konsolidacija kojom se želi smanjiti dugove nije uspjela stimulirati rast potreban za otvaranje novih radnih mjesta.

Organizacija poručuje da socijalna zaštita ne samo da smanjuje siromaštvo nego stimulira i rast putem boljeg zdravlja ranjivih skupina i njihove veće produktivnosti i time povećava domaću potražnju.

Izvješće upozorava da su se prihodi obitelji u državama kao što su Irska, Grčka, Portugal i Cipar strmoglavili, što je dovelo do pada potrošnje.

U Grčkoj, plaće su pale za 35 posto od 2008., a nezaposlenost se povećala na 28 posto. U isto vrijeme, sustav socijalne zaštite zamjenjuje sustav koji ograničava odgovornost države.

Usporedbe radi, ILO procjenjuje da bi stopa siromaštva u Finskoj 2010. bila viša od 30 posto, a ne oko sedam posto, da je vlada srezala socijalnu pomoć potrebitima.

Naglasak u reformama, ističe se u izvješću, neproporcionalno je stavljen na fiskalne ciljeve uravnoteženja proračuna, "a da se nije vodilo računa o odgovarajućim koristima za sve ljude." Europsko rješenje za krizu u zadnjih pet godina umjesto toga izazvalo je trajnu nezaposlenost, niže plaće i više poreze.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

To je dovelo do većeg siromaštva i socijalne isključenosti, kojima je sada pogođeno oko 123 milijuna ljudi ili 24 posto stanovništva. Prije početka krize 2008. ta je brojka bila 116 milijuna. Danas u siromaštvu živi 800.000 više djece nego prije pet godina, kaže se u izvješću.

"Neke procjene govore o još 15 do 25 milijuna ljudi kojima bi do 2025. moglo zaprijetiti siromaštvo ako se nastavi fiskalna konsolidacija", upozorava ILO, a prenosi EUobserver.

U EU je, po podacima Europske komisije, nezaposleno gotovo 26 milijuna ljudi. Bez posla je 5,3 milijuna mladih, a gotovo polovica nezaposlenih bez posla je dulje od godinu dana.

"Iako postoje neki znakovi gospodarskog oporavka, on je i dalje spor, jako krhak i neujednačen", rekao je u ponedjeljak europski povjerenik za zapošljavanje Laszlo Andor.

Europska komisija je u ekonomskim preporukama za svaku državu članicu, objavljenim u ponedjeljak, prvi put uključila socijalne indikatore poput nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva.

Osam država članica s visokim stopama nezaposlenosti među mladima izdvojeno je zbog "ozbiljnih problema u provedbi" sheme Jamstvo za mlade. To su Španjolska, Italija, Slovačka, Hrvatska, Portugal, Poljska, Bugarska i Irska.

Komisija je također upozorila na problem sve većeg broja prekarnih radnih mjesta širom EU-a, posebice u Španjolskoj, što se odnosi na rad na određeno vrijeme i privremeni i povremeni rad.

Španjolska vlada omogućila je prekarni rad, poput njemačkih mini-poslova, koji je sada postao jako raširen i obuhvaća oko 40 posto zaposlenih.

Europska unija usvojila je u travnju 2013. program Jamstvo za mlade u sklopu kojeg sve osobe mlađe od 25 godina unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka zaposlenja moraju dobiti ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili nastavak obrazovanja. Većinu sredstava za to osigurat će Europski socijalni fond, a uz to, u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih, predviđeno je šest milijardi eura ove i iduće godine za borbu protiv nezaposlenosti među mladima u najteže pogođenim područjima.

Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje, međutim, da bi za program Jamstvo za mlade na europskoj razini, da bi bio doista učinkovit, trebalo izdvojiti 21 milijardu eura.

Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada procjenjuje s druge strane da će pomaganje 7,5 milijuna mladih u dobi od 15 do 24 godine koji su bez posla i ne školuju se i gubitak njihove produktivnosti stajati EU 150 milijardi eura na godinu, prenosi EurActiv.