CIOS je u proteklih dvadeset godina prerastao u vodeću regionalnu grupu za sakupljanje i recikliranje metalnog otpada. Posluje u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, a ove godine planira i daljnje širenje u regiji. O širenju poslovanja na gospodarenje komunalnim otpadom, inovacijama i planovima za daljnji razvoj razgovarali smo s predsjednikom Uprave CIOS-a Petrom Pripuzom.

Je li istina da planirate ulazak u biznis s energijom?
CIOS grupa ima nove razvojne planove. Jedan od njih je gradnja energane, u kojoj bi se materijali nastali u procesima recikliranja unutar grupe koristili za proizvodnju toplinske i električne energije. Energana bi trebala biti locirana u Industrijskoj zoni Sisak, čime bismo osigurali smoodrživost grupe, a ujedno riješili energetski problem kao ključno pitanje poslovanja u Sisku. Povrh toga, toplinska energija koja će se dobiti kao nusprodukt energetskog postrojenja, moći će se koristiti u svrhu rješavanja pitanja opskrbe toplinskom energijom lokalnog stanovništva Južne industrijske zone Siska. Uzmemo li u obzir i činjenicu da je CIOS grupa i jedan od najvećih poslodavaca u samom gradu Sisku, a ovim ćemo projektom otvoriti i niz novih radnih mjesta ovaj projekt dobiva sasvim novu dimenziju i predstavlja projekt iznimnog strateškog značaja u revitalizaciji kako grada Siska, tako i Sisačko-moslavačke županije. 

Prošle godine najavili ste nove akvizicije u zapadnoj Europi?
U tijeku je finalizacija transakcije i vjerujemo da ćemo u drugom kvartalu ove godine biti u mogućnosti objaviti konkretne i detaljne informacije o daljnjem širenju u regiji.

Ima li više prostora za širenje u Hrvatskoj? 
Imamo mrežu s više od 80 reciklažnih centara u regiji. Zapošljavamo više od 2000 ljudi. U prikupljanju i obradi metalnog otpada, imamo većinski tržišni udio u Hrvatskoj, ali s novim zakonskim regulativama uvijek dolaze novi izazovi i nove tržišne mogućnosti. Upravo su primjena EU smjernica postavile nove zahtjeve Hrvatskoj, u čemu smo prepoznali svoju poduzetničku priliku.Primjerice, u gospodarenju komunalnim otpadom preuzeti su ciljevi kojima se u točno definiranim rokovima mora smanjiti količina biorazgradivog komunalnog otpada koji se smije odlagati na odlagališta, a u čijem ostvarivanju Hrvatska kasni. Komunalni otpad logičan je slijed razvoja. Pratimo situaciju na tržištu i procjenjujemo nove prilike, tako smo prošle godine strateški iskoračili u komunalni otpad, akvizicijom većinskog paketa društva specijaliziranog za skupljanje i odvoz komunalnog otpada (Eko-Flor plus) i jedinog pogona za mehaničko biološku obradu otpada u Hrvatskoj (Održivi razvoj – bivši T7 VIS). 

Spominjala se mogućnost da CIOS preuzme zagrebačku Čistoću? 
Nepotrebno se u medijima špekluliralo o toj temi. Privatizacija zagrebačke Čistoće još nije počela, ali ako i kad to bude aktualno, mi ćemo procijeniti opravdanost eventualnog ulaganja s financijskog i tehnološkog aspekta, te s aspekta uloge u grupi. Ako se CIOS grupa odluči natjecati za kupnju u slučaju privatizacije, i na kraju kupi Čistoću, vjerujemo da ćemo je znatno modernizirati i podići stupanj iskorištenja sakupljenog otpada.

Koliko dobro surađujete s državnim i lokalnim tijelima uprave? 
Novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom je na tragu EU direktiva postrožio kriterije gospodarenja otpadom. Zadovoljni smo promjenama jer smo iznimno puno ulagali u nabavu najsuvremenije tehnologije. Nadzorni sustav gospodarenja otpadom, doduše, još nije u cijelosti zaživio u praksi, a državne institucije ne pružaju dovoljnu potporu poduzetnicima da se neki problemi administrativno brže riješe. Načelno, suradnja s ministarstvima je pozitivna. Gledano očima poduzetnika, trebalo bi pojednostaviti zakonsku regulativu ili bolje reći ugledati se na zemlje koje svojom regulativom privlače investitore.

Je li poslovanje u Hrvatskoj moguće i kako vidite izlaz iz krize?
Gospodarski problemi se, na žalost, vuku već 20 godina i nije ih moguće riješiti u kratkom roku. S obzirom na to da nema reformi i nema strategije razvoja, i s obzirom na antipoduzetničku klimu koja je već godinama prisutna u Hrvatskoj, značajnije pomake ne očekujem.  Žalosti činjenica da se investitore i tvrtke iz realnog sektora koje ostvaruju profite smatra "beskrupuloznima", i što se pogoduje ostvarivanju profita izvan granica Hrvatske. Nažalost, u državnoj se upravi previše bave prošlošću, i onime što su radili njihovi prethodnici, a ne bave se budućnošću da bi nama koji želimo investirati pomogli da što prije pokrenemo proizvodnju. Trebalo bi se intenzivnije inzistirati na donošenju dugoročne strategije razvoja bazirane na proizvodnji, jer se bez proizvodnje hrvatsko društvo ne može izvući iz krize.  

Vlastito znanje

Koliko se ulaže u inovacije u vašem poslovnom sektoru? 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Otkako je osnovana tvrtka, uvijek smo razvojne koncepcije gradili na temelju najboljih iskustava većinskog vlasnika, njemačke Scholz grupe koja se svrstava u top pet svjetskih kompanija u području recikliranja čeličnog i metalnog otpada. Tako je, primjerice, na tragu smjernica i direktiva preuzetih potpisom pristupnog ugovora s EU, inženjerski tim CIOS grupe osmislio jedinstvenu i tehnološki inovativnu liniju za mehaničku obradu otpadnih frakcija, DEPOS, u Sisku, za koju je CIOS grupe dobila 2012. i nagradu za inovativnost.