Prema pripremi planova i realizacija investicija u energetskom sektoru do 2020. godine, ukupni investicijski potencijal u energetici broji ukupno 36 projekata vrijednih devet milijardi eura, a 10 projekata vrijednih pet milijardi eura traže privatna ulaganja.

Kako stoji u podacima Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), planirane investicije javnog sektora u energetiku u 2013. godini bile su pet posto veće nego godinu ranije. Ukupno je planirano nešto manje od tri milijardi kuna ulaganja, od čega se 2,4 milijardi kuna odnosi na Hrvatsku elektrooprivredu i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS). Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je nedavno da u 2014. godini očekuje potpisivanje za tri velika energetska projekta – uz spomenuti TE Plomin, izdvojio je istraživanje Jadrana i početak realizacije projekta TE Osijek.

Čeka se Sisak
Prema podacima CEI-a o projektima koji su u realizaciji, najveći na kojima se radi je izgradnja Termoelektrane Sisak koja je započela 2007. godine, a trebala bi biti završena ove godine. TE Sisak kasni 36 mjeseci, a ima problem s osiguravanjem dostatnih količina plina za rad postrojenja pa će uz nizak stupanj iskoristivosti pa i neisplativosti možda doći do modifikacije postrojenja. Ukupna vrijednost investicija u ovaj projekt je oko 1,7 milijardi kuna. Za dvije godine bi trebala biti završena revitalizacija Termoelektrane Zakučac u koji je HEP uložio 997 milijuna kuna. Hrvatska Vlada je u Strategiji investicija za 2014. godinu navela da planira u energetiku uložiti gotovo jednaku sumu kao što je bila planirala za 2013. od čega u 2014. godini planira odvojiti 423,1 milijun kuna za formiranje, skladištenje i upravljanje obveznim zalihama nafte. U ulaganju u energetiku prilično se oslanja na tri velika sustava u većinski državnom vlasništvu: HEP grupi s HOPS-om, Janafu, Plinacru i Podzemnom skladištu plina (PSP).

HEP planira uložiti 2,5 milijardi kuna, Janaf  84 milijuna kuna, Plinacro 85,2 milijuna kuna, a PSP 174 milijuna kuna koje će uložiti u dogradnju postojećega skladišta Okoli te gradnju novoga skladišta Grubišno Polje. HEP pri tome kao najvažnije investicije javnih društava u 2014. godini izdvaja, uz termoelektrane Zakučac i Sisak, i revitalizaciju hidroelektarne Senj 2. Najveći dio novca, oko 250 milijuna za Program izgradnje srednjenaponske i niskonaponskih objekata u cilju povećanja kapaciteta i povećanja sigurnosti napajanja. Za jedan od najvećih energetskih projekata u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, TE Plomin C planira u ovoj godini izdvojiti 45 milijuna kuna. Sve te projekte realizirat će HEP i HOPS. HEP Grupa u planu kapitalnih proizvodnih investicija ima dvije termoelektrane i četiri hidroelektrane. Također planira gradnju nekoliko plinskih elektrana. U elektroenergetskom sektoru po vrijednosti investicije od oko 800 milijuna eura izdvaja se projekt Termoelektrane Plomin C. Prošle je godine  bilo predviđeno da tri kvalificirana ponuditelja, a riječ je o  talijanskom Edisonu, južnokorejskom KOSEP-u i japanskom Marubeni, svoje obvezujuće ponude dostave do konca listopada 2013. , HEP je na njihovo traženje produžio taj rok za još šest mjeseci, do konca travnja. Projekt HES Kosinj-Senj 2 vrijedan je također oko 800 milijuna eura, a očekivani početak realizacije je druga polovina 2014. godine.  

Za HE Dubrovnik je prije investicijske odluke potrebno riješiti odnose s Elektroprivredom Republike Srpske oko zajedničkog financiranja, izgradnje i upravljanja cijelim hidroenergetskim sustavom kao i raspodjelom električne energije. HES Sava, veliki projekt kojega je najavljivao bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u vrlo je ranoj fazi. U području obnovljivih izvora energije poseban je fokus stavljen na vjetroelektrane koje uglavnom financ iraku privatni poduzetnici. Dinamika izgradnje obnovljivih izvora energije, kako kažu u CEI-u, trenutno je prespora da bi se ostvarili zacrtani ciljevi od 1.200 MW snage do 2012. godine a razlozi su spori upravni postupci, sudjelovanje mnogih institucija bez međusobne koordinacije, nedostatak centralnog nadzora nad procesom. Hrvatska ulaskom u Europsku uniju očekuje i značajniju potporu Europske komisije koja je nedavno predstavila Instrument za povezivanje Europe, novi fond a koji će u razdoblju od 2014-2020. imati na raspolaganju 5,85 milijardi eura. Na popisu 250 prioritetnih projekata od zajedničkog europskog interesa koji će se moći financirati iz fonda nalazi se i nekolicina hrvatskih. Među njima je izgradnja visokonaponskog dalekovoda koji će povezati Liku i Banju Luku u dužini od 45 kilometara te dalekovod Konjsko – Brinje u dužini od 215 kilometara. Komisija predviđa da bi se ti projekti trebali realizirati između 2017. i 2020. godine.

Plinski projekti
Što se tiče plinskih projekata na popisu je LNG terminal a Krku i izgradnja novih, dogradnja i proširenje postojećih plinovoda ukupne dužine od 308 kilometara. Riječ je o plinovodu koji bi trebao povezati LNG terminal na Krku s postojećim plinovodima s odvojcima prema Sloveniji, Italiji i Mađarskoj, što bi se trebalo realizirati do 2017. godine. Interes za opskrbu plinom LNG terminala iskazuje Katar s čijim je izaslanstvom početkom prosinca potpisan Memorandum o suglasnosti u području energetske tehnologije između hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva energetike i industrije Države Katar. Na popisu je i novi Jadransko-jonski plinovod od Albanije do Splita kojim će se Hrvatska priključiti Transjadranskom plinovodu (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera. Izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda do Splita započela bi 2015 ili najkasnije 2016. godine. U Planu je i dogradnja i povećenje kapaciteta JANAF-a, a realizaciju projekta Komisija predviđa u razdoblju od 2017-2020. Vlada, osim javnog i europskog novca, ponajviše očekuje i od privatnih investitora od kojih očekuje investicije u visini od 52,2 milijardi kuna.

Pojedini domaći investitori izrazili su i spremnost ulaganja u energetiku, poput Adrisa koji je u svojoj dugoročnoj strategii investiranja kao ciljeve naveo i energetiku,  navodeći TE Plomin te HE Kosinj-Senj 2 kao zanimljive projekte. Trenutno je kao najvažniji predstavljen zakonodavni okvir za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika i istraživanje Jadrana koji bi, prema mišljenju ministra Vrdoljaka trebao otvoriti vrata mnogim kompanijama. U jesen ove godine norveška tvrtka Spectrum Geo započela je i snimanje hrvatskog dijela Jadrana 2D tehnikom, što je ministar Vrdoljak ocijenio početkom nove ere u istraživanju nafte i plina u Hrvatskoj. Prema najavama, krajem prvog kvartala iduće godine očekuju se i međunarodni natječaji, a prve bi koncesije mogle biti dodijeljene 2015. godine i one bi u proračun trebale donijeti gotovo četiri milijardi kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost