Kada je energetska politika Njemačke, ali i Europske unije u pitanju osoba koja će idućih godina igrati ključnu ulogu zove se Sigmar Gabriel. Čelnik njemačke stranke SPD u koaliciji s kancelarkom Angelom Merkel dobio je mjesto ministra energije i gospodarstva.

Nadimak koji trenutno nosi Sigmar Gabriel, koji inače u planu ima i kandidaturu za njemačkog premijera 2017. godine, glasi "super ministar", piše britanski The Economist.Međutim, njegov posao nije lagan kako se čini. Naime, Njemački planovi vezani uz prelazak na obnovljive izvore energije koji uključuju povećanje od 80 posto u korištenju biomase, slora i vjetra u proizvodnji električne energije do 2050. godine neće biti tako lako ostvarivi. Njemački građani vole ove ciljeve, ali i učinke na gospodarstvo koje oni donose sa sobom – cijena struje u Njemačkoj raste već godinama, a posljedično stambeni objekti sve su nakičeniji sloarnim pločama. Cijena struje za kućanstva porasla je za dodatnih 360 eura na godišnjoj razini, a ukupni trošak prelaska na obnovljive izvore energije u 2013. iznosio je 16 milijardi eura.Zbog gubitka radnih mjesta u sektoru proizvodnje električne energije, a i kao nadomjestak za visoke račune za građane obnovljiva energija u Njemačkoj prima izdašne subvencije. Te subvencije našle su se pod povećalom Europske komisiji koja trenutno procijenjuje treba li takvo njemačko ponašanje penalizirati.

Na porast troškova utječu i privilegije u kojima uživa industrija u Njemačkoj. Tvrtke koje su intenzivni korisnici energenata u zemlji potroše otprilike petinu njemačke struje. Industrija pritom profitira od pada cijena struje na burzi, a istovremeno je oslobođena od plaćanja doprinosa na obnovljive izvore energije. Po računicama Saveznog udruženja obnovljive energije, za otprilike petinu troškova doprinosa "krivo" je tetošenje industrijalaca. Pojednostavljeno govoreći: od svog računa za struju, njemački građani plaćaju 1,3 centa po kWh za industrijske tvrtke. Građani tako snose i dio tereta koji bi trebala preuzeti industrija.Na dramatičan rast doprinosa za EEG utječe i visoka stopa subvencioniranja solarne energije koja je u Njemačkoj već odavno praksa. Pritom se radi isključivo o starim solarnim postrojenjima koja su podignuta prije 2012. "U prošlosti smo imali visoke cijene za fotovoltaiku", potvrdio je Joachim Pfeiffer iz Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u jednom intervjuu za DW.Kako bi se potrošače oslobodilo od starih tereta, Holger Krawinkel, energetski stručnjak koji se brine o pravima potrošača, zahtijeva da se subvencije za stara solarna postrojenja više ne plaća iz EEG-doprinosa već da ih se financira izravno iz proračuna, dakle poreznim novcem. Ipak, lani je proizvodnja iz obnovljivih izvora dosegla svoj vrhunac od 23,4 posto udjela u ukupnoj proizvodnji.

Inače, Prema podacima njemačkoga Ministarstva okoliša, zaštite prirode i sigurnosti reaktora količina energije dobivene iz OIE u 2012. ukupnoj energiji porasla je na 12,6 posto. Udio OIE u ukupno proizvedenoj električnoj energiji bio je 22,9 posto, u usporedbi s pet posto 1999., i to najviše iz vjetra, zatim biomase, koja je najzastupljenija u segmentima toplinske energije i pogonskoga goriva za vozila te fotonaponskih sustava. Kao rezultat najavljenih mjera Njemačka do 2050. očekuje pad potražnje za električnom energijom od 25 posto, a prema planiranom procesu energetske obnove zgrada do 2050. godine potrošnja energije za grijanje trebala bi se smanjiti za 80 posto. Od obnovljivih izvora energije u Njemačkoj se koristi i hidroenergija, geotermalna energija te energija oceana. Godine 2012. ukupno je iz OIE dobiveno 314 milijardi kWh energije, što je porast od 7,2 posto na godišnjoj razini. Zahvaljujući upotrebi energije iz OIE, izbjegnuta je emisija 146 milijuna tona CO2. 

EU tržište

Prilika za hrvatske tvrtke

Njemačka energetska politika nalazi se pred velikim izazovima. Do 2035.g. od ukupne električne energije čak 55 do 60 posto biti će proizvedeno iz obnovljivih izvora. kako bi opskrba električnom energijom i dalje bila stabilna, pouzdana i cjenovno prihvatljiva potrebno je izgraditi tisuće kilometara novih prijenosnih mreža. To je ključni faktor njemačkog energetskog zaokreta, ali i glavni preduvjet kako bi zajedničko EU tržište električnom energijom postalo stvarnost. Prijenosne mreže nove generacije moraju biti učinkovitije i pametnije od postojećih, a u cilju stabilizacije opskrbe uslijed oscilacija u proizvodnji električne energije iz vjetra i sunca. Sve to podrazumijeva investicije teške milijarde eura, a u kojima bi svoj dio kolača mogle imati i hrvatske tvrtke koje se bave izgradnjom prijenosnih mreža ze električnu energiju.