U 2012. godini 25 od tisuću stanovnika u Hrvatskoj dnevno je uzimalo antidepresive, a sredstva za smirenje 68 na tisuću stanovnika, pokazuju statistike Hrvatske agencije za lijekove (Halmed), a prenosi Hina. Pokazalo se da potrošnja i jedne i druge skupine lijekova, kojima se liječe anksiozna i depresivna stanja, raste iz godine u godinu, te je od 2009. do 2012. godine za 6,1 posto prosječno godišnje rasla potrošnja antidepresiva, a potrošnja lijekova za smirenje 4,8 posto.

Samo u 2012. na milijun kutija antidepresiva Hrvati su potrošili gotovo 89 milijuna kuna, a na sedam milijuna kutija tableta za smirenje (anksiolitika) 85 milijuna kuna. Doduše, potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj još uvijek je značajno niža u odnosu na razvijenije europske zemlje, poput Slovenije, Norveške ili Danske, dok je potrošnja lijekova za smirenje znatno veća. Primjerice, podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj pokazuju da je najveći potrošač antidepresiva u svijetu Island, s potrošnjom od 106 dnevnih doza na tisuću ljudi. U Europi slijede Danska sa 85, odnosno Švedska sa 79 dnevnih doza na tisuću stanovnika.

U Hrvatskoj je u 2012. u izvanbolničkoj potrošnji psihijatrijskih lijekova prednjačila Požeško-slavonska županija, gdje su anksioliktike dnevno konzumirala čak 143, a antidepresive 48 od 1000 stanovnika. U Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji koristilo se najmanje tableta za bolje raspoložemje, i antidepresive je koristilo 17, a anksiolitike oko 45 od tisuću stanovnika.

Grad Zagreb nalazi se negdje u sredini – oko 22 od 1000 Zagrepčana dnevno je uzimalo antidepresive, a sredstva za smirenje njih 62 od 1000. Predstojnica Zavoda za rehabilitaciju i liječenje Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić, komentirajući porast upotrebe psihoaktivnih lijekova, upozorava kako ljudi često miješaju anksiolitike i antidepresive, s time da je uvriježeno kako su antidepresivi opasni lijekovi koji izazivaju ovisnost, a takozvana sredstva za smirenje bezopasni lijekovi.

Potpuno je obrnuto, zbog čega je, naglašava, zabrinjavajući porast upotrebe tableta za smirenje koje stvaraju ovisnost i ne liječe uzrok, ali su lako dostupne i odmah djeluju, pa su često prvi izbor. Činjenicu da su psihijatrijske ambulante u Hrvatskoj sve punije dijelom tumači i boljom informiranošću prosječnih građana te skidanjem stigme s te vrste zdravstvenih problema. Ljudi se sve češće odlučuju posjetiti liječnika jer teško podnose životne nedaće. Pritom obično traže brza rješenja i lijekove koji odmah djeluju.

"Ti lijekovi smanjuju tjeskobu, djeluju na mišićnu relaksaciju i uspavljuju, ali imaju i ogroman ovisnički potencijal i ne bi ih se smjelo uzimati u kontinuitetu dulje razdoblje. Kada se ovisnost razvije, potpuno je svejedno jeste li ovisni o apaurinu ili alkoholu", kaže Brečić.