S prvim najavama da će Vlada ove godine za niz proizvoda i usluga povećati međustopu poreza na dodanu vrijednost sa 10 na 13 posto ministar financija Slavko Linić poručio je da oko toga ne treba dramatizirati jer "to ne mora značiti poskupljenje, kao što ni smanjenje PDV-a s 25 na 10 posto nije donijelo, primjerice, niže cijene u ugostiteljstvu i turizmu".

Hoće li se viša međustopa PDV-a ipak početi prelijevati na cijenu šećera, jestivih ulja i masti, dječje hrane, vode, časopisa, ulaznica za koncerte, hrane i pića u restoranima i kafićima… ostaje vidjeti. Prema prvotnim procjenama Vlade za proračun bi to moglo značiti oko 600 milijuna kuna, ali ako je suditi prema pouzdanosti projekcija PDV-a za 2013. to baš i nije neki orijentir. Kako god bilo, Hrvatska je jedna od ne baš brojnih zemalja Europskoj uniji koja je i u 2014. kročila s promjenama, odnosno povećanjima u sustavu PDV-a. No, 2014. u zoni PDV-a u Europi neće biti ni približno uzbudljiva i dinamična godina kao što je to bilo nekoliko prethodnih godina od početka krize.

Tu nedavno iznesenu ocjenu TMF Grupe, međunarodne grupacije za poslovne usluge koja se, među ostalim, bavi i globalnim poreznim trendovima potvrđuje i prilično kratka lista inovacija u sustavu PDV-a početkom ove godine. Uz Hrvatsku, 2014. je započela s povećanjem  međustope još samo u Francuskoj, i to sa 7 na 10%, s tim da je na rubu nove recesije Francuska oprezno povećala i opću stopu PDV-a – sa 19,6 na 20 posto. Uz to, ovih bi dana i na Cipru u primjenu trebala viša opća stopa PDV-a. No, u toj krizom pogođenoj zemlji to znači povećanje sa 18 na 19 posto. Dakle, ciparska će standardna stopa i po novom biti osjetno ispod prosjeka Unije od 21 posto, dok se Hrvatska već početkom 2013. pridružila vodećim članicma Unije prema visini opće stope PDV-a. Točnije, s Danskom, Norveškom i Švedskom se izjednačila (i one imaju 25 posto), a trenutno višu stopu ima samo Mađarska (27 posto).

Mimo članica EU, u bližem nam je okruženju i novi ministar financija Srbije Lazar Krstić ove godine fiskalne probleme odlučio rješavati i povećanjem međustope PDV-a (s 8 na 10 posto). Ekonomska i dužnička kriza većinu je članica EU proteklih godina ponukala na to da porezno opterećenje više prevaljuju na indirektne poreze – u prvom redu upravo PDV. Taj trend traje i znatno dulje i dio je bitke za konkurentnost. Tako je, primjerice, u posljednjih 20 godina prosječna stopa PDV-a povećana za gotovo četvrtinu: 1994. je iznosila 17 posto, prije 10 godina bila je nešto ispod 19 posto, a danas premašuje 21 posto. U isto vrijeme npr. osjetno je smanjena stopa poreza na dobit, no ona je i dalje viša od hrvatske.