Šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić ocijenila je da će glavni test o tome je li Ukrajina i dalje okrenuta Europskoj uniji biti hoće li ona potpisati carinsku uniju s Rusijom jer su eurointegracije i ta asocijacija međusobno nespojive.

"Ključni rezultat s Ukrajinom nije postignut ali istovremeno se nije došlo ni do toga da se Ukrajina okrenula i udaljila. U skoro vrijeme glavni test će biti hoće li Ukrajina pristupiti carinskoj uniji s Ruskom Federacijom", rekla je Pusić uoči summita EU-a i Istočnog partnerstva čija je plenarna sjednica počela u petak ujutro u Vilniusu.

Ukrajina je trebala na summitu potpisati sporazum o pridruživanju s EU-om, ali je prošli tjedan od toga odustala.

"Po riječima samih predstavnika Ukrajine, ali i kolega iz drugih država članica, u zadnjih nekoliko mjeseci pritisak Rusije na Ukrajinu značajno se povećao", rekla je Pusić koja se u četvrtak navečer sastala s ministrima vanjskih poslova EU-a.

"Glavni razlog što Ukrajinci neće potpisati je ruski plin", dodala je.

"Veliki broj država članica je skeptičan prema budućnosti odnosa odnosno mogućnosti da se u budućnosti potpiše takav sporazum. Međutim ukrajinska strana je na sastanku izravno rekla da su opredijeljeni prema potpisivanju sporazuma o pridruživanju, da im treba još koja godina da se za to opreme i osposobe", dodala je.

Pusić je također ocijenila vrlo važnim koracima parafiranje sporazuma o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom.

"Ovi koraci s Moldavijom i Gruzijom su vrlo značajni, ali svi su nekako očekivali da će se ipak uspjeti potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom", rekla je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Pojašnjavajući koncepciju Istočnog partnerstva, inicijative pokrenute prije četiri godine koja obuhvaća Armeniju, Azerbajdžan, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju, Pusić je naglasila da se ne radi o proširenju EU-a već o približavanju i posebnom odnosu EU-a i zemalja na njezinoj istočnoj granici koje uključuju liberalizaciju viznog režima, slobodnu trgovinu i posebni status.