Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ako ne znamo koje sektore razvijati, zašto se onda školujemo?

Autor: Marija Brnić
29. listopad 2013. u 09:29
Podijeli članak —
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Stručnjaci upozoravaju na to da smo među rijetkim europskim zemljama u kojima se obrazovna strategija donosi samostalno.

Industrijska strategija Hrvatske do 2020. konačno bi trebala ugledati svjetlo dana. Po riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, njezina izrada u završnoj je fazi i uskoro bi mogla krenuti u javnu raspravu. No, dok se još od početka godine izrada te strategije uporno odgađa, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović nije čekao. Još prije mjesec dana završena je strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije do 2020., a u srijedu poslijepodne bit će održana i javna rasprava o tom materijalu u Institutu Ruđer Bošković. Javna rasprava o ovoj strategiji trebala bi trajati do polovice studenoga, dakle, definitivno prije nego što stručnjaci koje je na projektu angažiralo Ministarstvo gospodarstva, okončaju izradu strategije razvoja industrije. Za Ministarstvo gospodarstva taj projekt vodi ekonomist Tomislav Radoš, no detalji o tome koje će industrije dobiti prioritet u poticanju u narednom razdoblju, još nisu poznati. Naznake na kojim će industrijama Hrvatska temeljiti svoj gospodarski razvoj stoga nisu vidljive niti iz strategije obrazovanja. Stručnjaci upozoravaju kako je to apsurdno, te će Hrvatska biti rijetka europska zemlja u kojoj se obrazovna strategija donosi samostalno, bez usklađivanja obrazovanja s razvojnim prioritetima gospodarstva države.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Promašaj

Obrazovanje smo sebi svrha

Industrijska strategija Hrvatske do 2020. konačno bi trebala ugledati svjetlo dana. Po riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, njezina izrada u završnoj je fazi i uskoro bi mogla krenuti u javnu raspravu. No, dok se još od početka godine izrada te strategije uporno odgađa, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović nije čekao. Još prije mjesec dana završena je strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije do 2020., a u srijedu poslijepodne bit će održana i javna rasprava o tom materijalu u Institutu Ruđer Bošković. Javna rasprava o ovoj strategiji trebala bi trajati do polovice studenoga, dakle, definitivno prije nego što stručnjaci koje je na projektu angažiralo Ministarstvo gospodarstva, okončaju izradu strategije razvoja industrije. Za Ministarstvo gospodarstva taj projekt vodi ekonomist Tomislav Radoš, no detalji o tome koje će industrije dobiti prioritet u poticanju u narednom razdoblju, još nisu poznati. Naznake na kojim će industrijama Hrvatska temeljiti svoj gospodarski razvoj stoga nisu vidljive niti iz strategije obrazovanja. Stručnjaci upozoravaju kako je to apsurdno, te će Hrvatska biti rijetka europska zemlja u kojoj se obrazovna strategija donosi samostalno, bez usklađivanja obrazovanja s razvojnim prioritetima gospodarstva države.

Promašaj

Obrazovanje smo sebi svrha

Obrazovna strategija sastavni je dio gospodarske strategije i mora je pratiti, upozorava Ljubo Jurčić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i nekadašnji ministar gospodarstva. To, dodaje Jurčić, podrazumijeva da će se obrazovanje ljudi usmjeriti prema sektorima na kojima se temelji razvoj. U suprotnome, ta strategija zapravo će biti promašaj i postaje sama sebi svrha.

Autor: Marija Brnić
29. listopad 2013. u 09:29
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

@marx
Upravo to. To sam vec jednom pisao. Imamo u sustavu visokog skolstva puste doktore i slicno i pitam se koja je njihova svrha kad se to njihovo “znanje” nema gdje uklopit u industriji kao nekakva dodana vrijednost jer industrije nema. Evo primjer firma Jugoturbina je do rata zaposljavala preko 200 inzinjera i tko se god malo razumi u tehniku zna koliko je sofisticarana izrada turbine.Danas se ta firma svela prodaju djelova motora,pumpi i slicno. Inzinjeri svi nestali, proizvodnju vise nemaju. I onda ce drzava pricat o tradiciji.Tradicije nema ona je proslo svrseno vrijeme.Tradicija iziskuje kontinuitet i sustavno ulaganje. Nasa industrija zahtjeva pokretanje od pocetka.Za to nema ni novca ni znanja. Mi smo jednom rjecju propali.

Ta nazovi “industrijska strategija” je promašaj zbog toga jer je re-industrijalizacija Hrvatske nemoguća. Ona je nakon 20 godina izolacije i zaostajanja (t.j. interne “evolucije unatrag”) toliko sitna i zaostala da više neka ničega što bi se moglo uključuti u privredu EU (na primjer u njemačku izvoznu industriju poput Češke, Poljske, Madžarske i Slovačke koje u danas važne komponente njemačke izvozne industrije).

Dakle ostaju joj samo poljoprivreda, usluge i turizam.

Kako je na ovim stranicama svojevremeno iznio loki07, “na području današnje Hrvatste nikada, apsolutno nikada u povijesti nije bilo zdrave ekonomije i konkurentne proizvodnje”. Pagotovo je neće više biti danas. Treba imati na umu da je to područje koje nikada nisu niti dodirnuli protestantska reformacija i kasnije industrijska revolucija. Menatlitet stanovništva (odnos prema radu) je takav da jednostavno “ne voli” rad i tvornicu kao oblik organizacione jedinice tog rada u kojoj mnogi još uvijek gledaju nasljednicu srednjevjekovne tlake, pa zato mrze proizvodnju i rad u tvornicama općenito.

O tome se u inozemstvu itekako vodi računa; zato nikakvih investicija u bilo što dugoročno i ozbiljno u Hrvatskoj nikada nije bilo. Investiralo se samo u “guljenje stanovništva” (banke, mobilna telefonija itd.).

Kada bi u izradi te tzv. “indusrijske strategije” bilo jednog atoma ozbiljnosti i odgovornosti, netko bi se sjetio dvojnog sistema izobrazbe kakav poatoji u Njamačkoj i koji postaje jedan od važnih njemačkih izvoznih aduta.

Slovačka je za sada jedina država sa slavenskim stanovništvom koja je s Njemačkoom potpisala ugovor o izgradnji sistema Duale Ausbildung.

U zemlji u kojoj su racionalna argumentacija i dugoročno planiranje velike nepoznanice ova strategija je, poput većine ostalih, samo mlaćenje prazne slame, odnosno izlika da bi se “neki” mogli pretvarati da nešto rade i za to primati plaće iz budžeta.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close