Prvi rezultati studije za kanal Dunav-Morava-Vardar pokazali su opravdanost izgradnje, piše beogradska Politika, navodeći izjavu Dragana Dunčića, v.d. direktora Republičke agencije za prostorno planiranje. Riječ je o projektu više puta spominjanom u javnosti Srbije, posebice u vrijeme izbora, ali sada studija koju je izradila kineska kompanija China Gezhouba izgradnju čini nešto izglednijom.

U svakom slučaju, riječ je o prilično krupnom projektu čak i za države daleko veće i bogatije Srbije (bile bi uključene Makedonija i Grčka) jer se procenjuje da bi dužina plovnog kanala Dunav-Morava-Vardar iznosila oko 650 kilometara, pri čemu se predviđa i izgradnja 58 prevodnica, (brana koje omogućavaju plovidbu kod razlika u nadmorskoj visini rijeke) i pet dizala za brodove. Izgradnja kanala bi, kako je rekao Dunčić, stajala znatno manje manje nego što se do sada moglo čuti, a spominjala se investicija vrijedna 10 do 15 milijardi eura.

Usto, projekt bi osim plovidbenog sustava obuhvaćao i izgradnju od 5 do 5 hidroelektrana, te zaštitio obale Morave od poplava i erozija, omogućio navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i kvalitetnu vodoopskrbu i razvoj turizma u tom području.Ideja o gradnji kanala Morava-Vardar stara je više od 100 godina, piše Politika, a Srpska napredna stranka je pred prošle izbore stavila je u svoj program. Milan Bačević, ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Srbije, kao veliki zagovornik tog projekta, naručio je studiju od Kineza te je načelno rekao da se država neće zaduživati, već će pronaći drugi način financiranja ukoliko se pokaže isplativost gradnje plovnog puta kroz Srbiju.

Kritičari izgradnje kanala tvrde da Morava nema kapacitet za suvremene riječno-morske brodove, kao i da Srbija nema razvijenu industriju, pa ni robu koja bi bila prevožena tim kanalom, ali Bačević im je odgovorio da Morava može primiti brodove nosivosti od 1300 do 1500 tona čime se uklapa u plovidbeni sistem Rajne, Majne i Dunava. Međutim, analize Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi pokazuju da u moravskom slivu za vrijeme sušnog razdoblja nema dovoljno vode za plovidbu i navodnjavanje. Od kineskih stručnjaka se očekuje i da predlože rješenje za taj problema. Kina, koja kupuje luku Pirej, čime bi Grčka postala glavno uporište na trgovačkom putu između Kine i Europe, u ovom projektu ima i ekonomski interes, rekao je Dunčić.